Vojna potrošnja Rusije ove godine trebala bi dosegnuti rekordne iznose, nakon što je Vladimir Putin povećao proračunska izdvajanja za gotovo 60 milijardi dolara.
Ovu veliku promjenu u financiranju rata u Ukrajini ruski predsjednik zapovjedio je krajem prošle godine, nakon što je procijenio da pregovori sa Sjedinjenim Američkim Državama na Aljasci neće rezultirati prihvatljivim dogovorom o okončanju sukoba.
Izdaci za obranu
Prema procjenama, izdaci za obranu do kraja godine dosegnut će gotovo 17 bilijuna rubalja, odnosno 199 milijardi dolara. To je oko 40 posto više od prvotnog plana koji je ruska vlada objavila krajem 2025. godine, navode dvije osobe bliske ruskoj vladi, koje su govorile pod uvjetom anonimnosti jer podaci još nisu javno dostupni.
Taj iznos gotovo je jednak vojnoj potrošnji koju su dužnosnici predvidjeli za sljedeću godinu u okviru novog proračuna, predstavljenog prošloga tjedna.
Dodatno intenziviranje
Najnoviji potezi ukazuju na to da Vladimir Putin računa na nastavak rata u Ukrajini, uz mogućnost njegova dodatnog intenziviranja.
Moskva je već pojačala napade raketama i bržim bespilotnim letjelicama koje je teže presresti. Na meti su energetska postrojenja, prometna infrastruktura, bolnice i drugi civilni objekti.
Istodobno, Putin je upozorio na ono što je nazvao ratobornom retorikom iz europskih prijestolnica, dok među europskim vladama raste zabrinutost zbog namjera Rusije i mogućnosti izbijanja šireg sukoba.
Veliki zaokret
Ovakav razvoj proračunske potrošnje predstavlja veliki zaokret u odnosu na stanje od prije godinu dana.
Tada je Moskva planirala usporiti rast vojnih rashoda, smanjiti proračunski deficit i obnoviti financijske rezerve koje su tijekom rata znatno iscrpljene.
Prije nego što je odobren proračun za 2026. godinu, Putin se sastao s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Anchorageu, na Aljasci.
Nakon susreta u kolovozu 2025. godine, ruski predsjednik nadao se da bi tijekom sljedeće godine mogao biti postignut mirovni sporazum s Ukrajinom. Takav ishod smanjio bi potrebu za velikim povećanjem vojne potrošnje, navela je jedna od osoba upoznatih sa situacijom.
Međutim, do siječnja je Kremlj zaključio da je dogovor s Ukrajinom teško dostižan te da diplomatski napori pod vodstvom Sjedinjenih Američkih Država nisu donijeli značajniji napredak, kazala je ista osoba.
Isplate predujmova
Nakon takve procjene, ruska vlada počela je ubrzavati isplate predujmova namjenskoj obrambenoj industriji, dok su od samog početka godine povećavani i drugi izdaci povezani s ratom, navode izvori.
Zbog toga su procjene proračunskog deficita za 2026. godinu porasle na više od sedam bilijuna rubalja. Prvotno je bilo predviđeno da deficit iznosi 3,8 bilijuna rubalja.
Dodatne troškove Moskva je financirala povećanim zaduživanjem na domaćem tržištu i prodajom zlata.
Ministarstvo financija nije odgovorilo na zahtjev za komentar, prenosi Military.com.
Napad na civile
Od ovog ljeta Rusija je dodatno intenzivirala ratne aktivnosti u Ukrajini. Posljednjih tjedana ruske snage u više su navrata napadale civilne ciljeve, uključujući i one u Kijevu, dok su dronovima pokušavale gađati i mostove u ukrajinskoj prijestolnici.
Gotovo svakodnevni postali su i napadi na brodove u blizini crnomorskih luka, dok je Ukrajina istodobno pojačala vlastite udare na ruske ciljeve.
Prema proračunskim planovima, za vojsku će 2027. godine biti izdvojeno 17,1 bilijun rubalja. Nakon toga predviđeno je tek blago smanjenje rashoda, na 16,6 bilijuna rubalja u 2028. te 16,3 bilijuna rubalja u 2029. godini.
Ipak, postoji mogućnost da stvarna vojna potrošnja i sljedeće godine premaši planirane iznose. Moskva sve više sumnja da administracija Donalda Trumpa može posredovati u postizanju sporazuma s Ukrajinom pod uvjetima koji bi bili prihvatljivi za Rusiju, naveli su izvori.
Zaoštreni odnosi
Koliko su odnosi između Rusije i Europe zaoštreni, pokazalo se i prošloga tjedna. Putin je tada optužio europske dužnosnike da se pripremaju za mogući sukob kasnije tijekom ovoga desetljeća. Kao argument naveo je vojne vježbe u Baltičkom moru i izjave koje se odnose na rusku enklavu Kalinjingrad.
Ruski predsjednik poručio je da Moskva nema namjeru napasti Europu, ali je istodobno upozorio da bi svaki izravan napad na rusko područje primorao Rusiju da razmotri uporabu cjelokupnog arsenala kojim raspolaže.
– Razumijemo da bismo se suočili sa suparnikom dvostruko većim od nas po broju stanovnika, s velikim gospodarskim i vojnim potencijalom – rekao je Putin i nastavio:
– Nemamo toliko snaga i sredstava da se suprotstavimo ovoj prijetnji. Ali nitko nema sredstva za uništenje koja Rusija danas ima. A to su naše konkurentske prednosti.
Scena.ba
