Prema najnovijim podatcima Eurostata, hrvatske vlasti su samo tijekom 2025. godine odbile ulazak za čak 4.110 državljana Bosne i Hercegovine, i to praktički sve na kopnenim graničnim prijelazima.
Građani Bosne i Hercegovine s biometrijskom putovnicom mogu bez vize putovati u zemlje Schengena na kratkotrajni boravak, ali bezvizni režim ne znači da je ulazak u Europsku uniju automatski zajamčen.
To se najbolje vidi na granici s Hrvatskom. Prema najnovijim podatcima Eurostata, hrvatske vlasti su samo tijekom 2025. godine odbile ulazak za čak 4.110 državljana Bosne i Hercegovine, i to praktički sve na kopnenim graničnim prijelazima.
Za usporedbu, Europska komisija navodi da je tijekom 2024. godine u svim državama EU-a zabilježeno 5.070 odbijanja ulaska državljanima BiH, što je bilo 26 posto više nego godinu ranije.
Zbog toga smo provjerili što Zakonik o schengenskim granicama i hrvatska pravila doista propisuju te koji su razlozi zbog kojih putnik iz BiH može biti vraćen s granice, piše GPMaljevac
Prekoračili ste dopuštenih 90 dana u 180 dana
Jedan od najvažnijih razloga jest prekoračenje dopuštenog boravka.
Državljanin BiH koji nema dozvolu boravka ili dugotrajnu vizu neke schengenske države može u Schengenu boraviti najviše 90 dana unutar bilo kojih 180 dana.
To nije pravilo „tri mjeseca uđeš, tri mjeseca izađeš“. Svakoga se dana gleda 180 dana unatrag i zbrajaju svi dani provedeni u Schengenu.
Ako je putnik već iskoristio svojih 90 dana, novi ulazak može mu biti odbijen čak i ako ima potpuno urednu putovnicu, novac i rezervaciju smještaja.
Dani provedeni na temelju važeće dozvole boravka ili dugotrajne vize ne računaju se na isti način kao obični bezvizni boravak.
Putovnica vrijedi, ali ipak ne dovoljno dugo
Česta je pogreška vjerovanje da je dovoljno da putovnica nije istekla na dan prelaska granice.
Schengenska pravila traže da putna isprava u pravilu vrijedi najmanje tri mjeseca nakon planiranog datuma napuštanja Schengena.
Putovnica također mora biti izdana u posljednjih deset godina.
Za državljane BiH bezvizni režim odnosi se na nositelje biometrijskih putovnica.
Zato osoba može doći na granicu s putovnicom kojoj rok još nije istekao, a ipak ne ispunjavati uvjete za ulazak.
Ne možete uvjerljivo objasniti kamo i zašto putujete
Granični policajac ima pravo pitati putnika kamo ide, koliko ostaje, kod koga ide i što je svrha putovanja.
U određenim slučajevima može tražiti i dokaze koji potvrđuju odgovore – hotelsku rezervaciju, adresu osobe kod koje ćete boraviti, jamstveno (pozivno) pismo, povratnu kartu ili dokumente vezane uz nastavak putovanja.
Zakonik o schengenskim granicama izričito propisuje da državljanin treće zemlje mora moći opravdati svrhu i uvjete planiranoga boravka.
Zato odgovori poput „idem malo kod prijatelja“, a da osoba ne zna njegovu adresu, prezime ili koliko će ostati, mogu izazvati dodatne provjere.
Sama činjenica da nemate hotelsku rezervaciju ne znači automatski vraćanje s granice. Problem nastaje kada policija na temelju svih okolnosti zaključi da svrha i uvjeti putovanja nisu vjerodostojno dokazani.
Kažete da idete turistički, a policija posumnja da idete raditi
Ovo je posebno važno za građane BiH.
Bezvizni režim omogućuje kratkotrajna putovanja, posjete i turističke boravke, ali sam po sebi ne daje pravo na rad u Njemačkoj, Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj ili drugoj državi Schengena.
Ako putnik tvrdi da ide turistički, a okolnosti putovanja policiji ukazuju na to da zapravo namjerava raditi bez odgovarajućeg odobrenja, može doći do detaljnijih pitanja i provjera.
Radna odjeća ili alat sami po sebi nisu automatski dokaz ilegalnog rada. Međutim, u kombinaciji s proturječnim odgovorima, nejasnom adresom boravka, informacijama o poslodavcu ili drugim okolnostima mogu dovesti do zaključka da navedena svrha putovanja nije stvarna.
Pravno gledano, tada se vraćanje može temeljiti na tome da putnik nije opravdao svrhu i uvjete boravka, što je jedan od službenih razloga za odbijanje ulaska prema Zakoniku o schengenskim granicama.
Nemate dovoljno sredstava za boravak i povratak
Granična policija može provjeriti ima li putnik dovoljno novca za razdoblje koje namjerava provesti u Hrvatskoj, odnosno Schengenu, kao i za povratak kući.
Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova kao referentni iznos navodi 70 eura za svaki dan planiranoga boravka.
Ako osoba ima ovjereno jamstveno pismo, dokaz o uplaćenom turističkom aranžmanu ili sličan dokaz, iznos se može spustiti na 30 eura dnevno. Ako jamac službeno preuzima sve troškove boravka i odlaska iz Hrvatske, putnik može biti oslobođen dokazivanja tog iznosa.
To ne znači da svaki putnik mora u novčaniku nositi točno 70 eura u gotovini za svaki dan.
Financijska sredstva mogu se dokazivati i drugim prihvatljivim načinima, primjerice sredstvima na računu ili karticama, ovisno o okolnostima provjere.
Imate zabranu ulaska ili upozorenje u SIS-u
Putnik može imati potpuno urednu putovnicu, dovoljno novca i jasno objašnjenje putovanja, ali ipak biti vraćen ako je za njega izdano upozorenje u Schengenskom informacijskom sustavu – SIS-u – radi odbijanja ulaska.
Takve mjere mogu biti posljedica ranijih odluka nadležnih tijela, primjerice zabrane ulaska ili određenih migracijskih postupaka.
Zakonik o schengenskim granicama izričito navodi SIS upozorenje za odbijanje ulaska kao jedan od razloga zbog kojeg državljanin treće zemlje ne ispunjava uvjete za ulazak.
Provjeravaju se i nacionalne baze podataka.
Lažni, izmijenjeni ili tuđi dokument može odmah prekinuti putovanje
Na službenom obrascu za odbijanje ulaska posebno su navedeni slučajevi kada putnik nema važeću putnu ispravu ili koristi lažni, krivotvoreni, odnosno prepravljeni dokument.
Isto vrijedi za lažnu vizu ili dozvolu boravka kada je takav dokument potreban.
Problem može nastati i ako je putovnica ranije prijavljena kao izgubljena ili ukradena, a osoba je kasnije pronađe i nastavi koristiti bez prethodno riješenog statusa dokumenta.
Policija procijeni da osoba predstavlja sigurnosni rizik
Ulazak se može odbiti i osobi za koju nadležna tijela smatraju da predstavlja prijetnju javnom poretku, unutarnjoj sigurnosti, javnom zdravlju ili međunarodnim odnosima neke od država članica.
To je jedan od izričitih uvjeta Zakonika o schengenskim granicama.
Ne radi se o tome da policajac može proizvoljno vratiti osobu zato što mu se „ne sviđa“. Odluka mora imati pravnu osnovu i konkretan razlog.
Nova EES kontrola također se mora poštovati
Nakon uvođenja sustava Entry/Exit, odnosno EES-a, za putnike na koje se sustav primjenjuje evidentiraju se ulasci i izlasci, a u propisanim slučajevima uzimaju se i biometrijski podatci.
Aktualni Zakonik o schengenskim granicama među uvjetima ulaska navodi i obvezu davanja biometrijskih podataka kada je to potrebno za kreiranje dosjea u EES-u.
Zbog toga odbijanje propisane granične procedure može postati problem za putnika čak i kada su ostali dokumenti uredni.
Bezvizni režim nije jamstvo da ćete prijeći granicu
Građani BiH s biometrijskom putovnicom imaju pravo putovati bez vize za kratkotrajne boravke u Schengenu. To pravo postoji još od 2010. godine.
Ali oslobađanje od vize nije isto što i bezuvjetno pravo ulaska.
Europska unija to navodi vrlo jasno: na vanjskoj granici putnik i dalje mora zadovoljiti uvjete vezane uz putni dokument, duljinu boravka, svrhu putovanja, financijska sredstva i sigurnosne provjere.
Ako vas vrate, moraju vam dati razlog
Granični policajac ne bi trebao samo reći „ne možete ući“ i vratiti putnika bez službenog obrazloženja.
Prema Zakoniku o schengenskim granicama, odbijanje ulaska mora biti doneseno obrazloženom odlukom u kojoj je naveden točan razlog. Putniku se uručuje standardizirani obrazac za odbijanje ulaska.
Na tom obrascu postoje upravo kategorije poput nevažećeg dokumenta, nedostatka odgovarajućeg dokaza o svrsi boravka, iskorištenih 90 dana u prethodnih 180, nedostatnih sredstava ili SIS upozorenja.
Putnik ima i pravo žalbe u skladu s pravilima države koja mu je odbila ulazak. Međutim, žalba sama po sebi ne odgađa izvršenje odluke – to znači da osoba u pravilu ipak mora napustiti granični prijelaz i vratiti se, a žalbeni postupak voditi naknadno.
Podatci Eurostata pokazuju da ovo nije rijetka pojava. Hrvatska je tijekom 2025. godine evidentirala ukupno 12.090 odbijanja ulaska državljanima trećih zemalja, od čega čak 4.110 državljanima Bosne i Hercegovine.
Zato prije putovanja nije dovoljno samo provjeriti datum isteka putovnice. Posebno treba izračunati dane provedene u Schengenu, znati točno kamo se ide i koliko se ostaje, imati mogućnost dokazati svrhu putovanja te raspolagati odgovarajućim sredstvima za boravak i povratak.
Scena.ba
