U Njemačkoj primaju socijalnu pomoć, a u rodnoj zemlji voze luksuzne automobile i grade vile – realnost je ovo mnogih obitelji u Njemačkoj.
Socijalna pomoć u Njemačkoj, a luksuzni automobili u Rumunjskoj? Televizijski dokumentarni film otkriva kako brojne rumunjske obitelji profitiraju od njemačkih socijalnih davanja – zahvaljujući pravnoj rupi.
„Ovdje se osjećam kao stranac”, kaže stanovnik Magdeburga u dokumentarnom filmu „Migracija siromaštva u EU: Je li socijalna država došla do slijepih ulica?” (trenutačno dostupnom u medijskoj knjižnici ARD-a), upozoravajući na proces „istiskivanja” u svom susjedstvu. Pritom misli na to da gradovi u istočnoj Njemačkoj, poput Magdeburga i Hallea (na Saaleu), već godinama bilježe organizirani priljev građana iz Rumunjske i Bugarske – konkretno, brojnih romskih obitelji, pišu njemački mediji, prenosi Fenix.
„Kao blago za našu zemlju”
Prema izračunu autorice filma Jane Gareis, razlika u mjesečnim neto primanjima za obitelj sa sedmero djece – uspoređujući ono što primaju u Njemačkoj s onim što bi dobivali u Rumunjskoj – iznosi 3.000 eura. To omogućuju njemačka socijalna davanja, uključujući osnovnu financijsku potporu, dječje doplatke i osiguravanje smještaja. Prema direktivama EU-a, uvjet za primanje tih naknada jest obavljanje nekog oblika rada, poput tzv. „mini-posla” (mini-job) ili statusa samozaposlene osobe.
„Za našu zemlju i našu djecu iz Rumunjske to je poput blaga”, objašnjava zamjenik gradonačelnika rumunjskog grada Bărbuleștija. Napominje da njegov ured mjesečno izdaje 20 do 30 potvrda kojima se dokazuje da obitelji više ne primaju dječje doplatke u Rumunjskoj. „To je bio jedan od uvjeta potrebnih za iskorištavanje te njemačke pravne rupe.”
„Ono što im se sviđa u Njemačkoj jest stabilnost”
„Radimo u Njemačkoj, a zatim novac donosimo ovamo”, kaže jedan muškarac koji živi u Njemačkoj autorici filma Jani Gareis tijekom njezina istraživanja u Rumunjskoj.
Posljedice su očite: životni standard u rumunjskim mjestima u blizini Bukurešta, koja je Gareis posjetila, posljednjih je godina vidljivo porastao. Ondje gdje su nekoć stajale prazne kuće i prolazile zaprege koje vuku konji, danas ulicama voze luksuzni automobili s njemačkim registarskim oznakama, a grade se i prostrane vile.
„Grad se od tada znatno razvio”, potvrđuje u dokumentarnom filmu gradonačelnik Bolintin-Valea. Predstavnik lokalne romske zajednice, objašnjava motive: „Ono što im se sviđa u Njemačkoj jest stabilnost. Vidjeli su koliko je život tamo dobar.” Gradonačelnik Fantanelea, pretpostavlja: „Da Njemačka nije ponudila te pogodnosti, oni vjerojatno ne bi bili tamo.”
Iz Njemačke udruge gradova i općina objašnjavaju da „sprega između njemačkog socijalnog zakonodavstva i europske slobode kretanja” stvara „potencijal za zlouporabu socijalnih davanja”.
Njemačke vlasti kritiziraju zakonodavstvo EU-a
U Njemačkoj su vlasti u pogođenim općinama već odavno prepoznale probleme. Međutim, zbog pravnog okvira, kako na razini EU-a tako i na nacionalnoj razini, teško je poduzeti odlučne mjere. „Zar bismo ih trebali pratiti u stopu kako bismo vidjeli jesu li im sredstva doista potrebna?” pita se gradonačelnica Magdeburga. Ona poziva zakonodavce na djelovanje, ističući: „Niske kriterije za ostvarivanje prava treba prilagoditi.”
U Hagenu su, nasuprot tome, poduzete mjere – još prije deset godina. Radna skupina koju čine policija, ured za javni red i mir, zavod za zapošljavanje i druge službe provodi redovite provjere kako bi otkrila zlouporabe socijalnih davanja.
U sklopu tih aktivnosti provode se i koordinirane akcije usmjerene na određene nizove kuća. Ipak, prostora za poboljšanje još ima: voditelj radne skupine volio bi da su „informacije dostupne na jedan klik” te da postoji „bolja suradnja među nadležnim službama”.
„Potrebna su nam drugačija pravila za pristup sustavu”, kažu iz zavoda za zapošljavanje u Halleu, izražavajući slično stajalište u dokumentarnom filmu televizije ARD. I njemačka savezna vlada svjesna je da je zlouporaba socijalnih davanja vrlo osjetljivo pitanje.
Plan u deset točaka, usvojen krajem rujna, ima za cilj suzbijanje nezakonitog stjecanja socijalnih davanja. Ipak, pitanje iskorištavanja pravila EU-a o slobodi kretanja nije uključeno u taj plan.
Scena.ba
