Direktor Službe za poslove sa strancima BiH Žarko Laketa zatražio je snažniju zaštitu državne granice i veću pomoć Europske komisije u upravljanju migracijama. Prema podacima Službe, tijekom ove godine u prihvatnim centrima na području Sarajeva i Bihaća registrirano je više od 16.300 stranih državljana.
Navodi se povećanje od 43 posto u odnosu na prošlogodišnje podatke, dok u centrima trenutačno boravi oko 1.400 osoba. Laketa ističe da je BiH za većinu migranata tranzitna zemlja, a krajnje odredište ostaju države Europske unije.
Traži analizu mjesta nezakonitog ulaska
Laketa smatra da Granična policija BiH treba preciznije utvrditi mjesta preko kojih migranti nezakonito ulaze u zemlju i pojačati nadzor tih područja.
„Zaista bi trebalo posvetiti veću pažnju zaštiti granice BiH”, poručio je, dodajući da očekuje pomak i zbog angažmana Frontexa.
„Granična policija mora napraviti dobru analizu, identificirati i označiti mjesta ulaska”, rekao je Laketa.
Frontex već sudjeluje u zajedničkim operativnim aktivnostima s institucijama BiH, uključujući nadzor granice i suradnju s domaćom Graničnom policijom.
Više zahtjeva za prihvat po readmisiji
Prema Laketinim riječima, primjena europskog Pakta o migracijama i azilu donijela je BiH više zahtjeva za prihvat migranata na temelju sporazuma o readmisiji.
Pakt se u Europskoj uniji primjenjuje od 12. lipnja 2026. godine i uređuje postupke povezane s migracijama, azilom, nadzorom vanjskih granica i povratkom.
Laketa je naveo da je na sastanku u Zagrebu razgovarao o potrebi snažnije pomoći BiH preko Međunarodne organizacije za migracije (IOM), UNHCR-a i drugih međunarodnih organizacija.
Hrvatsko Ravnateljstvo policije potvrdilo je da su od 11. do 13. studenoga održani sastanci s predstavnicima IOM-a i institucija BiH, među kojima su bili Laketa i direktor Granične policije BiH Mirko Kuprešaković. Razgovaralo se o provjeri identiteta, readmisiji i jačanju kapaciteta za povratak.
Namjera za azil i podnošenje zahtjeva
Govoreći o azilu, Laketa je ustvrdio da dio migranata taj postupak koristi kako bi privremeno regulirao boravak u BiH, dok im je cilj nastavak putovanja prema EU.
U postupku se razlikuju iskazivanje namjere za traženje azila i formalno podnošenje zahtjeva. Prema službenim informacijama dostupnima preko UNHCR-a, nakon izdavanja potvrde o namjeri predviđen je rok od 14 dana za formalno podnošenje zahtjeva, pri čemu čekanje na poziv nadležnog tijela u praksi može trajati dulje. Tražitelji azila tijekom postupka imaju pravo boravka do donošenja konačne odluke.
Sigurnosne procjene i osvrt na ranije politike
Laketa tvrdi da nadležne službe situaciju drže pod kontrolom, ali upozorava na slučajeve narušavanja javnog reda i mira te teških kaznenih djela. Posebno izdvaja pojedince i skupine uključene u organizirano krijumčarenje ljudi balkanskom rutom.
Ocijenio je i da bi današnje opterećenje institucija bilo manje da su ranije prihvaćene inicijative bivšeg ministra sigurnosti BiH Fahrudina Radončića za strožu kontrolu granice, jačanje Granične policije i povratak migranata u zemlje podrijetla.
Donošenje europskog pakta pritom tumači kao zaokret u migracijskoj politici EU-a.
Prema Laketinim riječima, nadležne agencije u BiH situaciju drže pod kontrolom, ali od početka migrantske krize bilježe se i sigurnosni problemi, od narušavanja javnog reda i mira do teških kaznenih djela. Posebno izdvaja manji broj skupina i pojedinaca koji se bave organiziranim krijumčarenjem ljudi balkanskom rutom.
„Zaista bi trebalo posvetiti veću pažnju zaštiti granice BiH, jer broj od 16.000 zabrinjava samo zato što su oni ušli nezakonito, izvan graničnog prijelaza. Granična policija mora napraviti dobru analizu, identificirati i označiti mjesta ulaska. Pogotovo što je Frontex došao na granicu i tu se mora napraviti određeni pomak”, istaknuo je Laketa.
„Tada je trebalo zatvoriti granicu BiH”
Pozivajući se na 30 godina iskustva u policijskim poslovima, Laketa ocjenjuje da bi opseg migracija i opterećenje institucija BiH bili znatno manji da je bilo više razumijevanja za inicijative bivšeg ministra sigurnosti BiH Fahrudina Radončića.
Radončić je na početku migrantske krize upozoravao na njezinu sigurnosnu dimenziju, uz humanitarni aspekt, ističući da institucije za tisuće migranata nisu utvrdile identitet. Inicirao je premještanje migranata s ulica pojedinih gradova u BiH, a od Bruxellesa tražio da pomoć, umjesto na smještaj i prehranu, usmjeri prema deportacijama i jačanju Granične policije BiH. Pritom je upozoravao na dolazak migranata preko Grčke, članice Europske unije.
„Da je tada bilo mudrih glava u politici i struci, ne bi došlo do ovakvih razmjera migracija u BiH. Tada je trebalo zatvoriti granicu BiH, postojalo je dosta načina da se to učini. Na stranu poštovanje ljudskih prava, mi smo to obvezni kad dođu u BiH, ali ne možete nezakonito ući u državu. Da je netko tada shvatio izjave ministra Radončića, mislim da bi sada bilo mnogo lakše”, rekao je Laketa.
Dodao je da donošenje europskog Pakta o migracijama i azilu vidi kao potvrdu promjene pristupa Europske unije.
„O ovoj mojoj tvrdnji i tadašnjim stajalištima ministra Radončića govori i podatak da je i EU od tada napravila zaokret od 360 stupnjeva, donijela Pakt o migracijama i azilu i vi sada imate manji broj dolazaka u Njemačku, Francusku i druge zemlje”, istaknuo je Laketa.
Scena.ba
