Velika europska banka genoma mogla bi utrti put razvoju lijekova prilagođenih DNK-u svakog pojedinog pacijenta, bržoj dijagnostici rijetkih bolesti i novim metodama prevencije
Personalizirana medicina više nije samo daleka znanstvena vizija. Već ju se koristi u kliničkoj praksi, no za širu primjenu potrebno je mnogo više spoznaja o ljudskom genomu.
Program Genome of Europe jedan je od najvećih europskih projekata u području populacijske genomike.
Ukupno 49 partnera iz 27 europskih država surađuje na stvaranju zajedničke referentne baze od najmanje 100 tisuća ljudskih genoma, koja će odražavati genetsku raznolikost europskih populacija.
Program raspolaže proračunom od 45 milijuna eura, od čega 20 milijuna eura osigurava Europska komisija putem programa Digitalna Europa.
Službeno je započeo u jesen 2024. godine. Trebao bi trajati 3,5 godine.
Cipar sudjeluje u ovoj inicijativi putem Centra izvrsnosti za biobankarstvo i biomedicinska istraživanja (biobank.cy) pri Sveučilištu na Cipru.
Njihov doprinos uključuje sekvenciranje cjelokupnog genoma najmanje 310 ciparskih dobrovoljaca, čime se obogaćuje europska referentna baza.
Zašto je Europi potrebna genetska karta?
Ljudska DNK u velikoj je mjeri zajednička svima nama. Ipak, male genetske razlike ključne su za razumijevanje nasljeđivanja, sklonosti određenim bolestima, a u nekim slučajevima i načina na koji ljudi reagiraju na lijekove.
Te razlike nisu ravnomjerno raspoređene među svim populacijama, što znači kako genetska baza podataka, izgrađena pretežno na temelju određenih populacijskih skupina, možda neće na odgovarajući način obuhvatiti genetsku raznolikost drugih skupina.
Cilj je programa Genom Europe premostiti taj jaz stvaranjem reprezentativnog europskog skupa podataka koji će služiti kao referentna točka za buduća istraživanja.
Znanstvenicima referentni genom služi kao mjerilo. Omogućuje ispitivanje genetskih varijanti uočenih kod pojedinca te procjenu njihove učestalosti ili rijetkosti unutar populacije kojoj ta osoba pripada.
Mapiranje ciparskog genoma, u obliku u kojem se danas provodi, započelo je 2019. Cilj je stvoriti genetsku referentnu osnovu za stanovništvo te zemlje, što će pružiti podršku medicinskim istraživanjima i molekularnoj dijagnostici.
U sklopu Ciparskog projekta ljudskog genoma (CYPROME) već je analizirano više od 1.000 egzoma ciparskih dobrovoljaca.
Egzom predstavlja dio genoma koji obuhvaća regije gena odgovorne za kodiranje proteina. Njegova se analiza razlikuje od sekvenciranja cijelog genoma, pri kojem se ispituje znatno veći dio DNK.
Biobank.cy danas raspolaže s više od 123 tisuće bioloških uzoraka, uključuje 12.257 dobrovoljaca te sudjeluje u 14 istraživačkih programa.
Broj uzoraka ne odgovara nužno broju genoma ili sudionika – jedan dobrovoljac može dati više uzoraka. Sekvenciranje DNK zaseban je proces.
Istraživanja koja se provode u Ciparskoj biobanci usmjerena su na nasljedne bolesti bubrega, srčana oboljenja i druga zdravstvena stanja.
Njihovi istraživački programi također obuhvaćaju razvoj pretkliničkih modela za rijetke bolesti bubrega, poput Alportovog sindroma.
Tko štiti DNK pacijenata?
DNK sadrži vrlo osjetljive podatke, ne samo o zdravlju pojedinca već i o njegovim biološkim srodnicima. Kako se osigurava da se genetski podaci tisuća dobrovoljaca neće koristiti bez njihova znanja ili pristanka?
Ciparska biobanka djeluje uz odobrenje Nacionalnog povjerenstva za bioetiku Cipra i u skladu s europskom Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR).
Primjenjuje višeslojnu tehničku i organizacijsku zaštitu, uz ograničen pristup osobnim podacima. Zaštita počinje i prije prikupljanja prvog uzorka.
Svi davatelji bivaju temeljito informirani o svrhi i namjeni prikupljanja uzoraka. Mogu pitati što ih zanima, a moraju i potpisati privolu u kojoj su navedena sva njihova prava.
Sudjelovanje ostaje dobrovoljno i nakon potpisivanja, a privolu mogu povući u bilo kojem trenutku, bez posljedica.
Centar je također proveo anketu u kojoj je sudjelovalo oko 569 Ciprana, ispitujući njihove stavove o genetskim testovima i sudjelovanju u genetskim istraživanjima.
To je istraživanje pokazalo kako većina sudionika ima pozitivan stav prema genetskim istraživanjima, ali traže transparentnost i informacije o tome kako se njihove podatke koristi. Također, žele imati mogućnost dobivanja rezultata istraživanja u kojima sudjeluju.
Osobe koje su bile u kontaktu s pacijentima s dijagnosticiranim stanjima sklonije pozitivnom stavu prema primanju genetskih rezultata od liječnika specijalista.
Obrada podataka bez fizičkog premještanja
Kako znanstvenici u različitim zemljama mogu koristiti genetske podatke, a da pritom ne ugroze njihovu sigurnost? To nastoji osigurati program Europske infrastrukture za genomske podatke (GDI).
U suradnji s inicijativom Genom Europe stvaraju infrastrukturu za sigurno povezivanje genetskih podataka.
Istraživači će moći provoditi analize na sustavima u kojima su podaci pohranjeni, a da pritom nije potrebno prenositi same datoteke iz jedne zemlje u drugu.
Ova je suradnja osobito važna kada je riječ o rijetkim bolestima jer omogućuje usporedbu genetskih nalaza iz različitih populacija, piše Euro News.
Scena.ba





