Svečana akademija povodom obljetnice Vojno-redarstvene operacije „Oluja“ održana je u Gradskoj knjižnici u Širokom Brijegu, nakon što organizatorima nije omogućen ulazak u prostorije Skupštine Županije Zapadnohercegovačke, gdje je događaj prvotno trebao biti upriličen.
Organizatori, zastupnici u Skupštini ŽZH Tomislav Bandić i Antonija Banožić, neposredno prije početka akademije oštro su kritizirali odluku o uskraćivanju skupštinske dvorane. Istaknuli su kako su željeli dostojanstveno obilježiti obljetnicu Oluje, bez političkih podjela.
Bandić je naveo da su pozivi upućeni Ministarstvu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata ŽZH, svim braniteljskim udrugama u Županiji, Hrvatskom narodnom saboru BiH, predsjednicima njegovih članica, svim strankama s hrvatskim predznakom te svim zastupnicima u Skupštini ŽZH.
„Željeli smo ovaj dan obilježiti dostojanstveno. Željeli smo poslati poruku mira i apsolutno nikakve podjele nismo željeli“, rekao je Bandić.
„To je naše radno mjesto“
Organizatori tvrde kako su prethodno obavili konzultacije s Tajništvom i predsjednikom Skupštine te dobili potvrdu da mogu koristiti prostorije. Prema njihovim riječima, problem se pojavio tek nakon dostavljanja službenog poziva s temom akademije i imenima sudionika.
„Nama su vrata Skupštine zatvorena. Uvažena zastupnica Banožić i ja zastupnici smo i to je naše radno mjesto. Imali smo pravo danas biti tu“, poručio je Bandić.
Odluku je nazvao zloupotrebom i zarobljavanjem institucija, ustvrdivši da se političke podjele pokušavaju unositi i u obilježavanje Oluje.
„Oni su danas generalima zabranili ulazak u dvoranu Skupštine. Generalima koji su se borili da ta dvorana bude slobodna i da bude dvorana svih nas“, rekao je.
Dodao je kako akademija, unatoč zatvorenim vratima Skupštine, neće biti zaustavljena.
„Mi ćemo Oluju obilježiti dostojanstveno. Ovo je njihova sramota i neka im služi na čast što su uradili“, zaključio je Bandić.
Godinama traže institucionalno obilježavanje
Antonija Banožić podsjetila je da ona i Bandić već nekoliko godina u Skupštini ŽZH predlažu da 5. kolovoza bude proglašen neradnim danom te da se obljetnica Oluje počne obilježavati na institucionalan način.
Prema njezinim riječima, inicijativu je podržao i resorni ministar za braniteljska pitanja, ali ona nikada nije realizirana.
„Zbog toga smo zastupnik Bandić i ja ove godine krenuli u realizaciju kako bismo Svečanom akademijom dostojno obilježili taj dan u našoj Županiji“, kazala je Banožić.
Posebno je podsjetila na događaje od 5. kolovoza 1995. godine, kada je Široki Brijeg granatiran sa srpskih položaja kod Mostara. U naselju Pecara ranjeni su Anđelka Misir i Marko Kraljević, a Misir je poslije preminula od posljedica ranjavanja.
U programu akademije istaknuto je kako Široki Brijeg ni nakon više od tri desetljeća nema dostojno spomen-obilježje niti posebno institucionalno obilježavanje toga dana, kao i da za granatiranje civilnog područja, prema javno dostupnim informacijama, nitko nije procesuiran.
„Ne možemo vjerovati da se to događa u Širokom Brijegu, gdje se mnogi političari diče domoljubljem i hrvatstvom, a da naše generale, zaslužne za slobodu koju danas uživamo, dočekaju zaključana vrata“, rekla je Banožić.
O Oluji govorili Lučić, Prkačin, Milović i Bandić
Na Svečanoj akademiji sudjelovali su brigadni general Hrvatskoga vijeća obrane Zdenko Lučić, general Hrvatskih obrambenih snaga Ante Prkačin, politolog i dugogodišnji novinar Tvrtko Milović te Tomislav Bandić.
Program je bio podijeljen u tri tematska bloka: Oluja kao vojna, povijesna i politička prekretnica, jedinstveni prostor obrane Hrvatske i Bosne i Hercegovine te borba za istinu i kulturu sjećanja.
Govorilo se o operacijama koje su prethodile Oluji, doprinosu Hrvatskog vijeća obrane i Hrvata iz Bosne i Hercegovine završnim oslobodilačkim operacijama, obrani Bihaća, odnosu hrvatske politike prema Domovinskom ratu te potrebi prenošenja povijesnog pamćenja mladim generacijama.
U završnom dijelu poručeno je kako će organizatori nastaviti inzistirati na tome da se obljetnica Oluje u ŽZH obilježava institucionalno i dostojanstveno te da 5. kolovoza dobije odgovarajući status.
„To nije samo pitanje neradnog dana. To je pitanje odnosa prema vlastitoj povijesti, hrvatskim braniteljima, žrtvama Širokog Brijega i vrijednostima na kojima počiva naša sloboda“, navedeno je u završnoj poruci akademije.
Scena.ba
