PREMA analizi koju je objavio američki magazin Forbes, ruske snage su u travnju zauzele približno 175 četvornih kilometara ukrajinskog teritorija. No, prema istim podacima, za to su platile gubicima većima od 36.600 vojnika (poginulih i ranjenih) i 4.800 uništenih vozila.
Podatke je prikupio nezavisni analitičar Konrad Muzyka iz tvrtke Rochan Consulting u Poljskoj, koji se većinom oslanja na službene izvore iz Ukrajine, uključujući Glavni stožer ukrajinske vojske u Kijevu. U istom razdoblju, ukrajinski gubici ocijenjeni su kao “minimalni”, navodi Muzyka.
Ako ovako nastavi, Rusima će trebati do 2256. za osvajanje cijele Ukrajine
S obzirom na to da se Ukrajina prostire na oko 603.000 kvadratnih kilometara, od kojih je 19 posto trenutačno pod ruskom okupacijom, tempo napredovanja sugerira da bi, ako ovako nastavi, Rusiji trebalo do 2256. godine da osvoji ostatak zemlje i to uz više od 100 milijuna žrtava.
Treba napomenuti da trenutačno stanovništvo Rusije iznosi oko 144 milijuna ljudi.
Gubici ogromni, ali ruska vojska raste
Unatoč golemim gubicima, ruske oružane snage u Ukrajini ne samo da se održavaju, već i rastu. Prema podacima generala Christophera Cavolija, zapovjednika američkih snaga u Europi, Kremlj mjesečno novači oko 30.000 vojnika. Mnogi ranjeni s vremenom se vraćaju na bojište, a broj novih regruta premašuje broj poginulih i trajno onesposobljenih.
“Ruska vojska u Ukrajini sada broji najmanje 600.000 ljudi, što je gotovo dvostruko više od početnih snaga koje su sudjelovale u invaziji u veljači 2022.”, rekao je Cavoli pred američkim zakonodavcima 3. travnja.
Ratna ekonomija i porezni zahvati
Kako objašnjava Janis Kluge iz Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne poslove, visoke novčane naknade i uvjerenje da će rat uskoro završiti glavni su pokretači masovnih prijava za novačenje. No, koliko je to održivo, ostaje otvoreno pitanje.
“Ukupno gledano, ruski obrambeni proračun čini 40 posto svih državnih izdataka, što je najviše od Hladnog rata”, rekao je Cavoli.
Za usporedbu, Sjedinjene Američke Države troše 13 posto saveznog proračuna na obranu. Zahvaljujući tim ulaganjima, nezaposlenost u Rusiji pala je na 2,4 posto, a gospodarstvo je prebačeno na ratni režim koji će, prema prognozama, potrajati godinama.
Porezi rastu, cijena nafte pada, a rat ne staje
Ipak, ruski ministar financija Anton Siluanov najavio je da će vojna potrošnja ostati na visokoj razini, unatoč padu cijena nafte i gubicima u prihodima zbog sve češćih ukrajinskih napada dronovima na energetski sektor. Budući rast ruske ekonomije već je prepolovljen u odnosu na prošlu godinu, navodi Forbes.
Zbog toga je Vladimir Putin prošle godine povećao poreze i za građane i za tvrtke, a naglasak razvoja stavljen je isključivo na vojnu industriju, rekao je Aleksandar Koljandr iz Centra za europsku politiku u Washingtonu.
“Rusko vodstvo ne samo da je spremno povećati porezno opterećenje, već i dugoročno preusmjerava gospodarske prioritete u smjeru ratne proizvodnje”, izjavio je Koljandr.
Dug rat s posljedicama za Zapad
General Cavoli upozorava da su promjene u Rusiji dubinske i sustavne:
“Putin i njegov politički i vojni vrh jasno pokazuju da se pripremaju za dugotrajni rat – ne samo u Ukrajini, nego i za širu konfrontaciju sa Zapadom”, rekao je Cavoli.
Po njegovim riječima, Rusija je preoblikovala svoju vojsku, gospodarstvo i društvo kako bi mogla dugoročno voditi sukob koji smatra strateškim obračunom sa Zapadom.
Scena.ba
