Osim što gospodarsku zajednicu u BiH čekaju novi izazovi iduće godine, vezani prvenstveno uz uvođenje novih mehanizama nadzora na graničnim prijelazima, ono što je posebno značajno, a na što je potrebno hitno obratiti pozornost, odnosi se na uvođenje mehanizma prekograničnog oporezivanja ugljika (CBAM), a koji bi, ako BiH navrijeme ne ispuni smjernice EU-a, mogao dovesti do snažnog udara na domaće izvozno orijentirane kompanije.
Prilagodba sustavu
U tom slučaju BiH bi mogla izgubiti pristup europskom tržištu, što bi na godišnjoj razini dovelo do gubitaka od više stotina milijuna eura, gubitka poslova, pada produktivnosti te, općenito govoreći, urušavanja životnog standarda. EU od siječnja 2026. namjerava početi primjenjivati Mehanizam prekograničnog usklađivanja (cijene) ugljika (CBAM), a njime će se oporezivati uvoz proizvoda u čijoj se proizvodnji emitira ugljik. Bit je da će, ako se BiH ne prilagodi ovom sustavu, tvrtke iz BiH plaćati porez u zemljama EU-a, ali će istodobno postati i manje konkurentne.
O toj temi bilo je govora i na odvojenim sastancima koje su predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH dr. sc. Vjekoslav Vuković s potpredsjednikom Ahmetom Egrlićem, direktorom Sektora za makroekonomski sustav Slavišom Ćeranićem i šeficom Ureda predsjednika i potpredsjednika Šejlom Delić imali s predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Predstavnici Komore su izaslanstvima prezentirali aktualne pokazatelje vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine sa svijetom, s posebnim fokusom na trendove u robnoj razmjeni s EU-om kao najznačajnijem izvoznom tržištu za Bosnu i Hercegovinu. Prezentirajući trendove u ekonomiji i izazove za bh. gospodarstvenike, predsjednik Vuković naglasio je da je nužno uspostaviti burzu električne energije i ući u CBAM sustav.
– Komora već četiri godine intenzivno radi na podizanju svijesti o značaju ulaska BiH u CBAM sustav. Organizirali smo više od 20 konferencija, posjetili najveće industrijske zone te razgovarali s gospodarstvenicima i educirali ih kako raditi izračune. Sve aktivnosti koje smo uradili imale su za cilj da bh. proizvodi ostanu konkurentni. Ako pravodobno ne uđemo u te sustave, mi ćemo na razini godine gubiti 300 milijuna eura izvoza, a upitan je veliki broj radnih mjesta koja su vezana uz ove industrije – objasnio je Vuković.
Ulazak u sustav trgovine emisijama (EU ETS) tvrtkama iz BiH omogućio bi trgovati kvotama, što bi rezultiralo punjenjem domaćih proračuna, ali bi s druge strane te iste tvrtke očuvale, pa čak i unaprijedile svoju razinu konkurentnosti na europskim tržištima. Naravno, konkurentnost mogu jačati i prilagodbom propisima EU-a u sklopu napora za ulazak u jedinstveno europsko tržište, no to je pitanje koje traži politički dogovor u sklopu priprema za realizaciju Plana rasta.
Što nas čeka na granici
I dok se traže načini što brže i učinkovitije prilagodbe navedenim propisima, treba uputiti i na određene novosti koje vozači, pa tako i oni teretnih vozila, mogu očekivati od iduće godine. Prva se odnosi na sustav ulaska/izlaska (eng.: entry/exit – EES), koji je trebao zaživjeti početkom studenoga, no koji je odgođen te će se primijeniti fazni pristup kako bi se tako velika promjena uvela što bezbolnije. Radit će se o sustavu u sklopu kojega će svi oni koji nisu državljani EU-a prilikom prvog prelaska granice trebati dati svoje biometrijske podatke, a što sa sobom otvara mogućnost pojave prometnih zastoja na prijelazima. Nadalje, tijekom iduće godine trebao bi zaživjeti i dugonajavljivani ETIAS sustav koji će od državljana BiH tražiti da prije putovanja na prostor EU-a podnesu zahtjev za odobrenje putovanja i za to će morati platiti naknadu u iznosu od 7 eura, dok će dobiveno ETIAS odobrenje vrijediti tri godine ili do isteka važenja putnog dokumenta.
Scena.ba
