Na području Srednjobosanske županije u 2025. godini zabilježeno je 275 kaznenih djela nasilja u obitelji, što predstavlja drastičan porast od 150% u odnosu na 2024. godinu, kada je evidentirano 110 takvih djela.
Prema podacima MUP-a SBŽ – Uprava policije, za izvršenje ovih djela prijavljene su 283 osobe. Posebno zabrinjava podatak da je među njima 120 povratnika (recidivista), što ukazuje na to da se značajan dio nasilnika vraća istom obrascu ponašanja čak i nakon ranijih prijava ili sudskih postupaka.
Travnik prednjači po broju prijava
Najviše prijavljenih slučajeva i izrečenih mjera zaštite bilježi Travnik. Stručnjaci, međutim, upozoravaju kako to nužno ne znači “više nasilja” u odnosu na druge općine, već može ukazivati na to da je sustav u toj sredini agilniji i vidljiviji, zbog čega se žrtve lakše odlučuju prijaviti nasilje.
Uzroci i rizici
Stručnjaci iz prakse kao najčešće okidače za eskalaciju nasilja navode:
Ovisnosti (alkohol, psihoaktivne tvari);
Dugotrajne disfunkcionalne obiteljske odnose;
Nagomilane socijalne i osobne probleme.
Upozorava se kako obiteljsko nasilje često povlači i druge sigurnosne probleme – od prijetnji do šireg kršenja zakona – čime rizik ne snosi samo žrtva, već i cijela zajednica.
Sustav zaštite i prevencija
U županijskim institucijama ističu kako svaka prijava ne završi nužno kaznenim predmetom, ali se bilježi porast ozbiljnijih ishoda, uključujući i kazne zatvora. Ključna poruka žrtvama je da prijava nije “uzaludna”: svaka intervencija ostavlja trag, olakšava izricanje mjera zaštite i može spriječiti tragične posljedice.
Zaključak struke: Rješenje problema ne leži isključivo u radu policije i sudova. Nužni su:
- Rana prevencija i rad s obiteljima.
- Sustavna podrška mentalnom zdravlju.
- Bolja međuinstitucionalna koordinacija.
- Jasna društvena osuda nasilja kao javnog, a ne “privatnog” problema.
Činjenica da sve više žrtava odlučuje progovoriti ulijeva nadu, jer bez prijave sustavna zaštita nije moguća.
Scena.ba
