Manju grupu svojih najbližih suradnika tadašnji direktor Granične policije Bosne i Hercegovine okupio je na sastanak 30. prosinca 2014. godine.
Za policijskog veterana Zorana Galića, imenovanog na tu poziciju osam mjeseci ranije, nova funkcija donijela je, kao nikada prije, nove izazove. Nekoliko tjedana, on i njegovi suradnici analizirali su kako da odgovore.
Dan uoči novogodišnje noći, Galić je izdao naredbu za premještanje šest službenika granične policije u „tim za posebne namjene“ za „proaktivni rad“ u suzbijanju krijumčarenja i zaštiti granica BiH. Zadužio je jednog od njih da osmisli plan za to.
Dva tjedna kasnije, Rejhan Raković, viši inspektor za prikrivene operacije, vratio se s dokumentom pod naslovom „Operativni plan Interceptor“.
U njemu je detaljno opisana svrha, dužnosti, kapacitet, uniforma i oprema onoga što će postati Galićev „Alfa“ tim. Išao je daleko dalje od borbe protiv krijumčara.
Sa zadatkom da provodi blisku zaštitu i tajni nadzor, šestočlana jedinica Alfa nosila bi automatske i jurišne puške, maskirne uniforme i podnosila izvještaje direktno i jedino Galiću.
Oni bi bili „na raspolaganju direktoru granične policije stalno“, navodi se u Rakovićevom planu. Raković je sebe nazvao ‘Alfa 1’.
Desetljeće kasnije, Raković je iza rešetaka zbog primanja mita, a Galić je u bijegu jer je za njim raspisana tjeralica zbog sumnje na zloupotrebu položaja i uzimanje mita nakon policijske akcije protiv krijumčarenja duhana. Čini se da bi plan Interceptor njegove probleme mogao učiniti još većim.
U Rakovićevom planu, do kojeg je BIRN došao, ne navodi se ni zakon ni propis na osnovu kojeg je tim formiran.
„Nema pravnog osnova za formiranje”, kazao je za BIRN službenik granične policije, koji je tražio da ostane anoniman. „Čak i pravni laik može vidjeti o čemu je taj plan zapravo“.
Otkrića, kako je rekao, prijete da otvore „Pandorinu kutiju“ nezakonitih radnji granične policije pod rukovodstvom Galića.
Galićeva odvjetnica Ivana Grizelj Ćorluka do trenutka objavljivanja ovog teksta nije odgovorila na zahtjev BIRN-a za razgovor.
Na raspolaganju Galiću „u svakom trenutku“
Galić je bio direktor Granične policije BiH od 2014. do 2023. godine, kada je imenovan za zamjenika direktora Državne agencije za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine (SIPA).
On je 8. srpnja ove godine prešao granicu i pobjegao u Hrvatsku nakon što je navodno dobio dojavu da će biti uhićen.
Poruke do kojih se došlo tijekom europske operacije za razbijanje aplikacije za šifriranu komunikaciju Sky ECC, koja je bila popularna među grupama organiziranog kriminala, sugerirale su da je Galić primio mito u obliku novog automobila.
Dugo su se postavljala pitanja u vezi s njegovim upravljanjem graničnom policijom, mnogo prije njegovog imenovanja u SIPA-i.
Galić je formirao Alfa tim odmah na početku svog mandata, birajući članove iz Središnjeg istražnog ureda Granične policije. Kako se navodi u dokumentu do kojeg je došao BIRN, tim je, jednom mjesečno, podnosio izvješće samo Galiću i postupao samo po njegovom naređenju ili naređenju vođe tima.
Pored Rakovića, članovi su bili i Mijo Pejić, Tarik Čengić, Goran Miletić, Suvad Mekić i Predrag Simeunović Peđa. Niko od njih nije optužen ni za kakvo kazneno djelo u vezi sa svojim radom u graničnoj policiji.
“Tim za posebne namjene bit će direktno podređen i na raspolaganju Direktoru Granične policije BiH stalno”, navodi se u Rakovićevom operativnom planu.
Dužnosti su uključivale osobnu zaštitu „menadžmenta Granične policije“ i „pratnju i tajno osiguranje“ u situacijama visokog rizika, kao i vođenje tajnih operacija, uhićenja i izvršavanje sudskih naloga.
Smjene su trebale biti napravljene na način da tim bude u stanju „stalne pripravnosti“, navodi se u dokumentu, ali se ne spominju zakoni i procedure na kojima će se bazirati nova jedinica.
Šef policije ima pravo formirati novi tim, kaže Sandi Dizdarević, stručnjak za sigurnost i bivši policijski inspektor koji predaje na Univerzitetu u Sarajevu, ali zakon i interni propisi agencije koji predviđaju takav korak „moraju biti navedeni u odluci“.
„Onda se taj plan mora poslati Ministarstvu sigurnosti na odobrenje, zajedno s predloženim proračunom“, objašnjava Dizdarević za BIRN.
Drugi izvor koji je upoznat s radom jedinice Alfa navodi da takvo odobrenje nije traženo. Iz Ministarstva sigurnosti nije stigla potvrdu o tome do trenutka objavljivanja ovog teksta.
Dizdarević dodaje da je korištenje službenika granične policije zbog osobne zaštite nezakonito, „jer je Direkcija za koordinaciju policijskih tijela u BiH zadužena za zaštitu osoba i objekata”.
Kamuflažne uniforme i automatske puške
Alfe su imale status prikrivenih operativaca, kojima je bilo dozvoljeno da nose oružje u svakom trenutku. Pored običnih pištolja, Galić je imao pravo da svakom od njih dodijeli automatsku pušku Taurus SMG 9 mm i jurišnu pušku Steyr Aug A3, vrstu oružja koju obično koriste vojne snage.
Nosili su taktičke maskirne uniforme za koje službenik granične policije kaže da su „potpuno drugačije od onoga što je propisano za pripadnike Granične policije“.
Uniforme koje nose različite policijske jedinice definirane su Zakonom o policijskim službenicima. „Nigdje ne kaže da dio policijske uniforme uključuje kamuflažu“, kaže za BIRN ovaj službenik.
Osim vojnog oružja i maskirnih uniformi, Alfe su imale pristup opremi za audio-video nadzor i četiri vozila. Imali su ovlasti da istražuju svoje kolege, vrše nadzor i, prema izvoru iz Granične policije, “rade što žele”.
Prvopostavljeni pripadnici Alfe “bili su spremni uraditi bilo što za Galića”, kaže izvor BIRN-a.
Pejić, Alfa 5, bio je narednik koji je također radio u prikrivene operacije.
Izvor BIRN-a objašnjava da je, dok je Raković bio Alfa 1, Pejić bio „jedan od glavnih“ članova tima, poručnik od povjerenja i ponekad tjelohranitelj Galića.
“Bez obzira tko je službeno vodio tim, Alfa tim je djelovao pod kontrolom Zorana Galića“, naglašava izvor. “Izvodili su operativne zadatke bez naloga suda ili tužilaštva”.
Prema njegovim riječima, njihove dužnosti su, između ostalog, obuhvatile i “prisluškivanje i praćenje” onih koji se ne slažu s Galićem. “Tim koji nije radio za dobrobit države, nego isključivo za interese onoga tko ih je okupio – Zorana Galića”, potencira izvor.
Prema medijskim izvještajima i izvoru BIRN-a, Pejić je krajem 2017. iznenada zatražio premještaj u Tuzlu. Kako kaže izvor, on je na tuzlanskom aerodromu radio dva mjeseca “kada napušta Graničnu policiju BiH”.
Njegov odlazak poklapa se sa skandalom koji je izbio oko nestanka više od 8.000 komada streljiva, telefona, laptopa i nišana za snajperske puške iz lagera Granične policije. Novinska agencija Patria je još 2017. objavila da Pejić nije napustio samo policiju, već i zemlju. BIRN nije bio u mogućnosti samostalno potvrditi ovu informaciju niti da kontaktirati Pejića za komentar.
“Kada je otišao, Pejić je Alfa tim naizgled prestao postojati”, kaže izvor. “Postojali su, ali nitko nije znao što rade”, dodaje on.
Galić je naredio Rakoviću da preuzme jedinicu i izvrši njenu rekonstrukciju. Od prvobitnog sastava ostali su samo Raković, Čengić i Simeunović, navodi izvor.
Nestalo streljivo, kako su javili mediji, nikada nije pronađeno.
Unapređenja i zatvor
Javnosti je pažnju na postojanje Alfa tima i zabrinutost zbog Galićevog ponašanja prvo skrenula grupa nezadovoljnih graničnih policajaca koji su pisali medijima i Ministarstvu sigurnosti 2016-2018. godine.
Čengić i Raković su, napisali su oni, dobili činove bez zasluga, “vjerojatno samo zbog toga što su članovi Alfa tima”.
Pismo nije imalo efekta
Raković, koga je izvor opisao kao Galićevog “najodanijeg vojnika”, postavljen je 2020. godine na čelo komisije zadužene za odabir kadeta XI klase Granične policije. Raković je do tada imao čin “samostalnog inspektora”, koji je ispod čina “glavnog inspektora”.
Prema kasnijoj optužnici, Raković je u procesu selekcije formirao organiziranu kriminalnu grupu koja je primala mito od kandidata.
“Pripadnici grupe su, po prethodnom dogovoru s Rakovićem i po njegovim uputama, zahtijevali i primali novac od kandidata koji su aplicirali na Javni oglas, kako bi im Raković korištenjem ovlaštenja predsjednika Komisije omogućio dovoljan broj bodova da budu nominirani za zaposlenje na navedenom natječaju”, stajalo je u optužnici.
BIRN-ov izvor ističe: “Radio je s posebnom mrežom ljudi koju je sam ispleo”.
Prema riječima ovog izvora, Raković je i dalje radio za Galića kada je uhićen u rujnu 2021.
Raković je u rujnu prošle godine osuđen na četiri godine zatvora i naloženo mu je da vrati više od 50.000 eura imovinske koristi pribavljene izvršenjem kaznenog djela.
Međutim, dok nije osuđen, proces odabira kadeta 11. generacije Granične policije bio je u zastoju tri godine, a primljeni kandidati su položili zakletvu tek u maju 2024. U međuvremenu, BiH trenutno nedostaje oko 750 graničnih policajaca.
Nakon što je Galić pobjegao iz BiH, prvo je zatražio bolovanje, a potom, preko svog odvjetnika, zatražio i da bude razriješen dužnosti zamjenika direktora, navodeći da ima pravo na mirovinu.
Vijeće ministara BiH, međutim, nije odlučilo hoće li ga smijeniti ili odobriti njegov zahtjev za umirovljenje, što znači da on i dalje ostaje na svojoj funkciji i nastavlja primati plaću.
Scena.ba
