Američka vojska najavila blokadu iranskih luka, brodovi prestali prolaziti tjesnacem
Američka vojska najavila je da će od ponedjeljka početi blokirati sve iranske luke, čime je ublažena ranija prijetnja predsjednika Donalda Trumpa o potpunoj blokadi strateški važnog Hormuškog tjesnaca, nakon što su prva izvješća pokazala da su brodovi već prestali prolaziti tim putem.
Potez dolazi nakon maratonskih pregovora o primirju između SAD-a i Irana u Pakistanu, koji su okončani bez dogovora i postavili temelje za novo zaoštravanje sukoba. Iranski čelnici poručili su da će odgovoriti na blokadu.
Zaustavljen promet
Središnje zapovjedništvo američke vojske (CENTCOM) objavilo je da će blokada obuhvatiti sve iranske luke, počevši u ponedjeljak u 10 sati po istočnoameričkom vremenu (16 sati i 30 minuta u Iranu), te da će se “nepristrano provoditi protiv brodova svih država”. CENTCOM je naveo da će i dalje dopuštati prolaz kroz tjesnac brodovima koji putuju između neiranskih luka, što je ublažavanje u odnosu na raniju Trumpovu prijetnju o potpunoj blokadi tjesnaca.
Objava blokade zaustavila je ograničeni brodski promet koji se u tjesnacu obnovio nakon uspostave primirja, navodi se u ranom izvješću Lloyd’s List Intelligencea. Prema podacima morskih trackera, više od 40 komercijalnih brodova prešlo je tjesnac od početka primirja, dok je prije rata kroz njega svakodnevno prolazilo otprilike između 100 i 135 plovila.
Kasnije u nedjelju, Trump je nastavio javni sukob oko rata s papom Lavom, žestoko ga napavši u objavi na Truth Socialu u kojoj je poglavara Katoličke crkve nazvao “užasnim u vanjskoj politici”. Ovaj izuzetno oštar napad uslijedio je nakon što je Papa osudio rat i zatražio od političkih lidera da zaustave borbe i pregovaraju o miru.
Blokada tjesnaca
Blokada je vjerojatno zamišljena kao dodatni pritisak na Iran, koji je od početka rata izvezao milijune barela nafte, dobrim dijelom vjerojatno kroz tzv. “tamne” tranzite koji izbjegavaju sankcije i nadzor zapadnih vlada.
Trump također nastoji potkopati iransku kontrolu nad Hormuškim tjesnacem nakon što je od Teherana zatražio da ponovno otvori ovaj prolaz kroz koji je prije početka borbi prolazilo 20 posto globalne nafte. Američka blokada mogla bi dodatno uzdrmati svjetska energetska tržišta.
Cijene nafte porasle su u ranom trgovanju nakon objave blokade. Cijena američke sirove nafte porasla je za 8 posto, na 104,24 dolara po barelu, dok je cijena Brenta, međunarodnog standarda, porasla za 7 posto, na 102,29 dolara. Brent je prije rata krajem veljače koštao oko 70 dolara po barelu.
Niz visokorangiranih iranskih dužnosnika zaprijetio je odmazdom. Mohsen Rezaei, vojni savjetnik i bivši zapovjednik Revolucionarne garde, napisao je na X-u da iranske oružane snage imaju “krupne, još neiskorištene poluge” za odgovor na blokadu Hormuza. Poručio je da Iran neće biti prisiljen na poteze “Twitter porukama i imaginarnim planovima”.
Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Qalibaf, koji je predvodio iransko izaslanstvo u pregovorima, obratio se Trumpu u priopćenju po povratku u Iran: “Ako se budete borili, i mi ćemo se boriti”. Revolucionarna garda Irana kasnije je priopćila da tjesnac ostaje pod “potpunom kontrolom” Irana i otvoren za civilne, nenavedene vojne brodove, dok bi vojni brodovi dobili “snažan odgovor”.
Tijekom 21-satnih pregovora ovog vikenda u Pakistanu, američka vojska je priopćila da su dva razarača prešla kroz tjesnac kako bi započela poslove čišćenja mina, što je bio prvi takav prolaz otkako je rat počeo. Iran je to negirao. Pregovori licem u lice bili su na najvišoj političkoj razini između dugogodišnjih rivala još od Islamske revolucije 1979. godine.
Nove prijetnje
Trump je izjavio da su nuklearne ambicije Teherana bile glavni razlog neuspjeha pregovora. U komentaru za Fox News ponovno je zaprijetio napadima na civilnu infrastrukturu ako Iran ne odustane od svog nuklearnog programa. – Za pola dana ne bi im ostao nijedan most na nogama, ne bi imali ni jednu elektranu i vratili bi se u kameno doba – rekao je Trump.
Potpredsjednik JD Vance, koji je predvodio američko izaslanstvo u pregovorima, izjavio je da će Washington trebati “jasnu obvezu da oni neće tražiti nuklearno oružje”. – Iranski pregovarači nisu mogli pristati na sve američke “crvene linije” – rekao je američki dužnosnik koji je govorio pod uvjetom anonimnosti. Te crvene linije uključivale su da Iran nikada ne dođe u posjed nuklearnog oružja, prekid obogaćivanja uranija, demontažu ključnih objekata i predaju svog visoko obogaćenog uranija, kao i ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca te prekid financiranja Hamasa, Hezbollaha i pobunjenika Hutija.
Iranski dužnosnici su rekli da su pregovori propali zbog dvije ili tri ključne točke, optužujući SAD za pretjerane zahtjeve. Qalibaf je poručio da je vrijeme da Sjedinjene Američke Države “odluče mogu li zadobiti naše povjerenje ili ne”.
Nepoznat ishod
Iranski ministar vanjskih poslova tvrdio je da su Sjedinjene Države srušile pregovore kada su bili “na par centimetara” od dogovora. – Suočili smo se s maksimalizmom, pomicanjem ciljeva i blokadom – napisao je Abbas Araghchi na X-u.
Ni Iran ni SAD nisu naznačili što će se dogoditi nakon isteka primirja 22. travnja. Pakistanski ministar vanjskih poslova Ishaq Dar izjavio je da će njegova zemlja pokušati olakšati novi krug dijaloga.
Iranski nuklearni program već je dugo u središtu tenzija, a u dosadašnjim borbama poginulo je najmanje 3.000 ljudi u Iranu, 2.055 u Libanonu, 23 u Izraelu i više od deset u državama Zaljeva. Teheran i dalje negira da želi razviti nuklearno oružje, dok stručnjaci ističu da su zalihe uranija tek kratak tehnički korak od vojnog kvaliteta.
Scena.ba
