Vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine i dalje nemaju novi prijedlog Zakona o Južnoj interkonekciji kojim bi se omogućilo davanje koncesije za izgradnju i upravljanje ovim plinovodom, a kako su izvori bliski Vladi FBiH rekli za Klix.ba, isključivi krivac je HDZ.
Točnije, kao krivac je identificiran predsjednik HDZ-a Dragan Čović, koji uvjetuje napredak u usvajanju ovog zakona ispunjavanjem određenih želja koje je iznio pred partnere u Vladi FBiH.
Izmjena glasovanja u Vladi i Parlamentu FBiH za napredak na ključnom projektu
Kako su izvori bliski Vladi FBiH naveli za Klix.ba, Čović je uvjetovao daljnji rad na usvajanju ovog zakona, ali i na sklapanju međudržavnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, promjenom načina glasovanja u Vladi, ali i u Parlamentu FBiH za pitanja koja se tiču Južne interkonekcije.
Točnije, Čović je od partnera iz FBiH, odnosno stranaka Trojke (SDP, NiP, NS), tražio da se o pitanjima vezanim uz ovaj plinovod odlučuje prvo etničkim glasovanjem, odnosno na način da se ništa ne može usvojiti bez minimalno jednog glasa ministra koji pripada svakom od tri konstitutivna naroda.
Kako je rečeno za portal, ovaj je uvjet odbijen, pa je Čović napravio “kompromis” i zatražio da se u Vladi, ali i u Parlamentu FBiH, mora postići dvotrećinska većina kako bi se bilo što usvojilo što ima veze s Južnom interkonekcijom.
Kao i prethodni prijedlog, partneri iz Trojke odbili su mijenjati pravila glasovanja, a Čović zbog toga opstruira napredak projekta, bez obzira na aktivnosti administracije SAD-a da se proces ubrza.
Čović ponašanjem “zaradio” sastanak s Ginkelom
Izvori bliski Vladi FBiH navode da su ovakvi zahtjevi izazvali pozornost Veleposlanstva SAD-a u BiH, odnosno otpravnika poslova Johna Ginkela.
Ginkel je, naravno, izrazito aktivan u lobiranju kod raznih političkih subjekata širom FBiH po pitanju projekta Južna interkonekcija, a nije dobro reagirao na opstrukcije koje su provodili Čović i njegov HDZ. Zbog toga je, kako je rečeno, odlučio pozvati predsjednika HDZ-a na sastanak koji je i održan u Mostaru.
Naravno, u priopćenju se nije govorilo o detaljima sastanka, ali je akterima u pregovorima rečeno da je poanta odgovoriti Čovića od ovih opstrukcija te da se značajno ubrza provedba ovog izrazito važnog projekta za BiH.
Usvajanje novog zakona tek je početak
Hitnost američkih aktera u BiH potpuno je opravdana, imajući u vidu da će usvajanje novog zakona o Južnoj interkonekciji biti tek početak. Očekuje se da će u novom zakonu glavna promjena biti vezana uz mogućnost davanja koncesije stranim tvrtkama za izgradnju i upravljanje plinovodom.
Kada se zakon izglasa, slijedi izbor koncesionara, a potom i potencijalno dug proces rješavanja imovinsko-pravnih pitanja koja prethode samoj izgradnji Južne interkonekcije. Imajući to u vidu, opstrukcije na pitanju promjene zakona koji je usvojen početkom prethodne godine predstavljaju značajan problem, a ostaje za vidjeti hoće li “američka ruka” djelovati na Čovića i hoće li on odustati od svojih opstrukcija.
Scena.ba
