ADMINISTRACIJA Donalda Trumpa odlučila je izostaviti nekoliko ključnih saveznika sa sastanka članica NATO-a koji se održava sljedećeg mjeseca. Ovaj potez uslijedio je nakon ranijih prijetnji Bijele kuće da će uvesti popis “poslušnih i neposlušnih” država koje se ne slažu s prioritetima američkog predsjednika, piše Politico.
Sastanak o budućnosti NATO-a
Sastanak koji bi se trebao održati u Poljskoj organizira šef za politiku u Pentagonu Elbridge Colby. Prema riječima šestorice diplomata upućenih u planiranje, riječ je o radnoj skupini usmjerenoj na budućnost NATO-a. No činjenica da pozivnicu nisu dobile zemlje poput Velike Britanije, Francuske i baltičkih država — redom članice koje izdvajaju golem novac za obranu i igraju ključne uloge u savezu — ostavila je njihove diplomate u čudu jer im nije jasno zašto su gurnuti na marginu.
Diplomati se stoga pitaju stvara li Trumpova administracija krug miljenika na način koji bi mogao dodatno raskoliti savez, i to u trenutku dok se NATO bori sa sve agresivnijom Rusijom i ispražnjenim skladištima oružja.
“Radimo sve što se od nas traži”
“Radimo apsolutno sve što se od nas traži”, rekao je dužnosnik jedne od država koje nisu pozvane. “Pokušavamo shvatiti koji su kriteriji i koja je zapravo svrha ovih sastanaka. Zasad nam nitko ništa nije objasnio.”
Bijela kuća nije odgovorila na upit za komentar, dok su iz Pentagona odbili dati bilo kakvu izjavu.
Trump ne prestaje s napadima na saveznike
Otkako se vratio na vlast, predsjednik Donald Trump i njegovi najbliži suradnici ne prestaju kritizirati NATO. Na meti im je sve — od odbijanja članica da podrže rat u Iranu do činjenice da neke zemlje još ne izdvajaju pet posto BDP-a za obranu.
“Uvijek sam smatrao da je NATO, u kojem trošimo stotine milijardi dolara godišnje kako bismo štitili te iste zemlje, zapravo jednosmjerna ulica. Mi ćemo njih braniti, a oni za nas neće napraviti ništa, pogotovo kad zagusti”, napisao je Trump ove godine na svojoj društvenoj mreži Truth Social.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Prošlog je mjeseca ponizio još jednog saveznika — Južnu Koreju — tako što je naglo skratio planiranu zajedničku vojnu vježbu, prigovarajući pritom što Seul odbija sudjelovati u ratu protiv Irana.
Popis podobnih i nepodobnih saveznika
U travnju je, kako je Politico prvi objavio, Bijela kuća sastavila svojevrsnu listu podobnih i nepodobnih saveznika dok je tražila načine kako kazniti one koji ne udovoljavaju Trumpovim zahtjevima.
Ministar obrane Pete Hegseth zastupa identično stajalište. Javno potiče stvaranje skupine “uzornih saveznika” i otvoreno upozorava da će oni koji ne podržavaju interese Sjedinjenih Država snositi posljedice. Iako su detalji o novoj radnoj skupini unutar NATO-a još uvijek šturi, jasno je da se ostvaruje prijetnja o nagrađivanju jednih nauštrb drugih.
Format iz Bergena: Kako je stvoren ekskluzivni klub
Colby je dosad održao dva slična sastanka s pozvanim zemljama: Norveškom, Švedskom, Finskom, Poljskom, Njemačkom i Nizozemskom. Države uključene u ove razgovore — u formatu poznatom kao Skupina iz Bergena — tvrde da cilj nije razbijanje saveza, navodi diplomat jedne od pozvanih zemalja koji je, kao i ostali, želio ostati anoniman zbog osjetljivosti teme. Umjesto toga, tvrdi, skupina želi osmisliti prijedloge koje će potom staviti na raspravu i testiranje pred cijeli savez.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
“Ovo može biti zamašnjak transformacije za cijeli NATO”, tvrdi taj diplomat. Ipak, priznaje da su izostavljeni saveznici frustrirani, posebno zato što su mnogi od njih već dosegli ili čak premašili ciljeve potrošnje na kojima Trump inzistira.
Sjedinjene Države mogle bi uskoro u ovaj probrani krug uključiti i Dansku, s obzirom na to da su dvije zemlje postigle dogovor o širenju američke vojne prisutnosti na Grenlandu, doznaje se od drugog izvora upućenog u razgovore.
Colby, koji je glavni pokretač ove inicijative, prvi je takav sastanak organizirao u lipnju u norveškom Bergenu, kamo je pozvao šest odabranih saveznika. “To su NATO saveznici koji ubrzano ispunjavaju obveze o potrošnji dogovorene u Haagu, imaju kapacitete za doprinos i spremni su prijeći na konkretan posao”, napisao je Colby na društvenim mrežama nakon tog susreta.
Ovog je mjeseca na jednoj konferenciji u Washingtonu poručio da je “ideja povući cijeli savez naprijed”, dodavši da će to stvoriti “bolji, jači i trajniji NATO” te Europi osigurati veće vojne sposobnosti.
Čak i pozvani saveznici strahuju od opasnih podjela
Colby se već dugo zalaže za razgovore u užim formatima među pojedinim članicama NATO-a. Ranijih se godina fokusirao na ponovno jačanje Njemačke kao vojne sile koja bi odvraćala Rusiju, dok bi se američke snage istodobno oslobodile za suočavanje s rastom Kine.
No čak i saveznici koji su dobili pozivnice počinju se pitati zašto Colby i drugi dužnosnici Pentagona sami biraju koga će zvati, ostavljajući po strani neke od najvećih europskih vojnih sila, poput Velike Britanije.
“Ako pokušaju podijeliti NATO na dobre i loše dečke, to je opasno za SAD”, upozorava još jedan od šestorice diplomata. “Ali za Europu je to pitanje opstanka.”
Scena.ba
