Njemački list Berliner Zeitung objavio je analizu Erdina Kadunića u kojoj se navodi da Milorad Dodik i Dragan Čović nisu suparnici, već partneri u blokadi reformi i jačanju ruskog utjecaja u BiH, uz trenutačni prijepor oko Južne plinske interkonekcije, prenosi Deutsche Welle.
Na početku teksta autor piše kako „BiH već godinama predstavlja geopolitički prostor u kojem vladaju napetosti te u kojem se ukrštaju interesi zapadnih aktera i Rusije”. Ističe kako je „međunarodna pozornost uglavnom usmjerena na otvoreno proruski kurs Milorada Dodika (SNSD), dok jedan ključni akter često ostaje u sjeni: Dragan Čović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH)”.
Kadunić u analizi napominje da upravo aktualna rasprava o energetskoj budućnosti zemlje pokazuje kako „Čović, kao i dalje vrlo utjecajni Dodik, nisu toliko protivnici koliko komplementarni partneri u zajedničkom političkom aranžmanu”.
“Gostovanje Kalabuhova na RTV Herceg-Bosna nije slučajnost”
Politolog Kadunić navodi primjer nedavnog gostovanja ruskog veleposlanika u BiH, Igora Kalabuhova, na RTV Herceg-Bosna (koja je pod političkim utjecajem HDZ-a BiH), gdje je on, kako ističe, „dobio prostor za upozoravanje Bosne i Hercegovine na energetsko približavanje Zapadu”.
„Kalabuhov je pozvao vlasti u BiH da se ‘odupru pritisku iz Washingtona’ i da se nastave oslanjati na ruski plin – iako je Rusija pod snažnim sankcijama EU-a, a Bosna i Hercegovina trenutačno potpuno ovisi o jednoj jedinoj plinskoj trasi koja ide preko Srbije. To što javni medij prenosi ove izjave bez komentara nije novinarski propust, nego izraz političke kontrole”, stoji u analizi.
Autor podsjeća da BiH još od osamdesetih godina plin nabavlja isključivo iz Rusije, što je ovisnost koju Zapad smatra sigurnosnim rizikom. „Zato SAD već godinama gura izgradnju Južne interkonekcije, koja bi Bosnu i Hercegovinu povezala s hrvatskom plinskom mrežom i LNG terminalom na Krku. Projekt bi po prvi put omogućio diversifikaciju opskrbe energijom”.
Otpor HDZ-a BiH i zajednički ciljevi
U tekstu se ističe da upravo tu HDZ BiH pruža otpor, formalno ističući sumnje u upravljanje državnim poduzećem BH-Gas ili navodne utjecaje Turske i Irana. Međutim, promatrači u Sarajevu to vide kao izgovor za namjerno odugovlačenje procesa, što objektivno ide u korist ruskim interesima.
Kadunić piše da „Čovićeva politika nije izoliran potez, nego dio usklađenog djelovanja s Dodikom, što pokazuju i izjave nakon sastanka u Banjoj Luci u listopadu 2025., kada su obje strane potvrdile ‘dobru suradnju’”.
Nije tajna da upravo ove dvije stranke blokiraju ključne zakonske pakete potrebne za nastavak procesa europskih integracija. SNSD i HDZ BiH su do početka godine bili dio državne koalicije koja se raspala nakon što je „Trojka prekinula suradnju zbog neustavnih zakona SNSD-a”. Dok je Trojka s oporbom u RS-u pokušavala formirati novu većinu, HDZ BiH je ostao pasivan.
Tihi i glasni saveznici
Politolog u Berliner Zeitungu piše da „Dodik djeluje otvoreno konfrontacijski, vezujući Republiku Srpsku uz Moskvu, dok Čović nastupa umjerenije, koristeći institucionalno pravo veta i medijsku kontrolu. Jedan radi glasno, drugi tiho – ali cilj je isti: politička paraliza”.
Ova podjela uloga traje godinama; još 2017. Rusija je podržala narativ o „hrvatskom pitanju”, što je učvrstilo paralelne političke linije između Zagreba, Beograda, Mostara i Banje Luke, dok se Sarajevo sve više prikazuje kao „nepouzdan” ili čak „antieuropski” akter.
Južna interkonekcija kao test
„Rasprava o Južnoj plinskoj interkonekciji daleko je više od energetskog spora. Ona je test zapadnog utjecaja na Balkanu. Ključno pitanje nije pokušava li Rusija destabilizirati Bosnu i Hercegovinu – to je odavno jasno. Ključno je kako Washington i Bruxelles postupaju prema akterima koji tu strategiju omogućuju iznutra.”
Ako se dodatno učvrsti dojam da Čović i HDZ BiH sustavno djeluju u korist ruskih interesa, neminovno se postavlja pitanje političkih posljedica. SAD je već uveo ciljane sankcije drugim akterima. Hoće li Čović ubuduće biti viđen kao sigurnosni rizik, ovisit će prije svega o daljnjem razvoju energetske priče.
„Iza tehničkih argumenata i etnopolitičke retorike krije se suštinski geopolitički sukob. Čović se predstavlja kao umjeren političar, ali sve više djeluje kao tihi saveznik sustava koji blokira reforme i otvara prostor ruskom utjecaju. Zajedno s Dodikom, on čini okosnicu politike blokade koja slabi bosanskohercegovačku državu i potkopava njezinu europsku perspektivu”, zaključuje Kadunić.
Scena.ba
