Pod sloganom povratka u „pravo” djetinjstvo, Australija je prije četiri mjeseca uvela povijesnu zabranu korištenja društvenih mreža za mlađe od 16 godina. Iako vlasti tvrde da su rezultati vidljivi, situacija na terenu pokazuje da su digitalne barijere mnogo propusnije nego što se očekivalo.
Od obale Queenslanda do zabačenih dijelova Sjevernog teritorija, u nekim australskim domovima promjene su zaista primjetne. Pametni telefoni ujutro ostaju na kuhinjskim stolovima, djeca provode manje vremena skrolajući, a obitelji češće razgovaraju licem u lice. Vlada u Canberri poručuje – to je upravo ono što smo željeli.
Prva zabrana ovakve vrste u svijetu
Australija je 29. studenoga 2024. godine usvojila zakon kojim je uvedena minimalna dobna granica od 16 godina za korištenje društvenih mreža. Primjena je počela 10. prosinca 2025. godine, čime je ova zemlja postala svjetski lider u restrikciji digitalnog prostora za maloljetnike.
Cilj je bio jasan: zaštititi djecu od elektroničkog nasilja, uznemirujućih sadržaja i vratiti im fokus na stvarni svijet. Zabrana obuhvaća gigante poput Facebooka, Instagrama, TikToka, Snapchata, X-a (Twittera), YouTubea, Reddita, Threadsa, Twitcha i Kicka. S druge strane, servisi kao što su Roblox, WhatsApp i Facebook Messenger izuzeti su iz ovog zakona.
Provedba teža od očekivanog: Milijuni obrisanih računa
Premijer Anthony Albanese tvrdi da zakon već daje rezultate. Prema vladinim podacima iz siječnja, od stupanja zakona na snagu deaktivirano je ili ograničeno više od 4,7 milijuna računa koje su koristili mladi.
Međutim, odgovornost je prebačena na same platforme. Kompanije moraju poduzeti „razumne korake” kako bi spriječile maloljetnike u otvaranju profila, što uključuje:
- Tehnologiju prepoznavanja lica;
- Provjeru bankovnih podataka;
- Uvid u identifikacijske dokumente (putovnica ili vozačka dozvola).
Platforme koje krše zakon suočavaju se s kaznama do 49,5 milijuna australskih dolara.
Dovitljivi tinejdžeri: Šminka i umjetne trepavice varaju sustav
Usprkos strogim pravilima, roditelji i djeca svjedoče o brojnim propustima. Tinejdžeri su brzo pronašli načine za zaobilaženje sustava za procjenu dobi.
„Pogledao sam u kameru, malo se namrštio i sustav je rekao da imam više od 16 godina”, napisao je jedan 15-godišnjak na Redditu.
Jedna majka je za televiziju ABC ispričala kako su njezina 12-godišnja kći i njezine prijateljice proglašene starijima od 17 godina samo zato što su nosile umjetne trepavice i šminku. Neki koriste i stariju braću ili sestre koji umjesto njih stanu pred kameru za verifikaciju.
Nezadovoljstvo nastavnika i borba za slobodu govora
Anketa među više od 400 nastavnika pokazala je da se njih 80 posto ne osjeća spremno za nove uvjete rada. Budući da se YouTube masovno koristi u nastavi, otvorilo se pitanje nejasnih smjernica – kako koristiti platformu ako učenici službeno ne smiju imati pristup?
Dio mladih smatra da ih zakon „ušutkava”. Jedan tinejdžer je na Redditu opisao zakon kao „nevjerojatno glup i štetan”, ističući da su društvene mreže ključne za izražavanje mišljenja njihove generacije.
Globalni test: Tko je sljedeći?
Australski eksperiment postao je test za cijeli svijet:
- Španjolska: Planira zabranu za mlađe od 16 godina.
- Danska: Razmatra granicu od 15 godina.
- Njemačka: Više od 70 posto građana podržava uvođenje minimalne starosne dobi.
- Francuska: Planira zabranu za mlađe od 15 godina, uz izuzetke za obrazovne platforme.
Europska unija istražuje štite li platforme poput TikToka dovoljno mlade, dok australski slučaj ostaje glavno pitanje: Može li zakon zaista pobijediti digitalni svijet koji uvijek pronađe put do korisnika?
Scena.ba
