Novi granični prijelaz Gradiška i dalje nije u funkciji iako je trebao biti svečano otvoren prije točno tri mjeseca. Zbog nesuglasica u Upravnom odboru Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH, na gubitku su gospodarstvenici i obični građani.
Iako je legitimno tražiti poravnanje prihoda i utvrđivanje koeficijenata raspodjele sredstava, blokada u Upravnom odboru UNO BiH pokazuje kako institucionalni sporovi mogu imati izravne negativne posljedice na građane i gospodarstvo. Umjesto da se postojeći spor rješava kroz nadležne pravne i institucionalne mehanizme, njegova refleksija na funkcioniranje važnog prometnog čvorišta dovodi do milijunskih gubitaka te dodatno opterećuje građane i gospodarstvenike.
Gospodarske posljedice i zastoji
Nepuštanje u promet novog graničnog prijelaza preko rijeke Save između BiH i Hrvatske ima višestruke ekonomske posljedice za Bosnu i Hercegovinu, posebice za transport, trgovinu i logistiku. Gubici se uglavnom javljaju kroz duga čekanja na granici, povećanje troškova transporta i sporiji protok robe.
Procjene gospodarstvenika govore da se gubici mjere u milijunima KM, jer se negativne posljedice gomilaju iz dana u dan s obzirom na to da blizu 90 posto robe cestovnim putem prema Europskoj uniji ide ovim pravcem.
Službeni podaci o prometu na starom graničnom prijelazu, koji se i danas koristi, pokazuju važnost ovog čvorišta. U 2024. godini evidentirano je:
4.924.977 putnika
1.778.791 putničko vozilo
28.005 autobusa
252.723 teretna vozila (ulaz + izlaz)
Neslužbene procjene govore da su od 11. prosinca do danas, zbog nepuštanja u funkciju modernog graničnog prijelaza, gospodarstvenici “izgubili” blizu četiri milijuna KM. Službeni podaci vanjske trgovine Hrvatske pokazuju da je u 2024. vrijednost izvoza u BiH iznosila oko 2,69 milijardi eura, a uvoz iz BiH oko 1,19 milijardi eura. Iako sve ne prolazi preko ovog koridora, podaci potvrđuju važnost cestovnih veza na ovoj granici.
Politička blokada u Upravnom odboru
Ključni problem zašto GP Gradiška nije otvoren je odluka eksperta u Upravnom odboru Uprave za neizravno oporezivanje BiH, Zijada Krnjića.
Krnjić ne želi glasati za izmjene Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta, što je preduvjet za otvaranje novog GP-a, sve dok se ne donese odluka o raspodjeli prihoda od cestarine za autoceste i ceste te odluka o utvrđivanju privremenih koeficijenata za raspodjelu sredstava za razdoblje listopad – prosinac 2025. godine.
Dok Krnjić inzistira na raspodjeli prihoda, SNSD-ov ministar financija i predsjednik UO UNO BiH ne želi tu točku dnevnog reda uopće staviti na stol, što dovodi do potpune blokade otvaranja novog prijelaza.
Sudski epilog i politička trvenja
Postavlja se pitanje zašto od jednog problema praviti dva, kada se zna da je Federacija BiH u srpnju 2025. godine podnijela tužbu protiv Republike Srpske i Upravnog odbora UNO BiH. To znači da će ovaj slučaj, prije ili kasnije, dobiti sudski epilog.
“Upravni odbor UNO je propustio izvršiti zakonom propisanu dužnost iako su svi izračuni bili pravodobno dostavljeni od strane OMA-e (Odjel za makroekonomsku analizu). Takvo propuštanje izravno je proizvelo štetu čime je osnovana odgovornost Upravnog odbora… Iako su bili dostavljeni prijedlozi OMA-e, Upravni odbor ih nije uvrstio na dnevni red sjednica, a u slučaju da jest, nisu podržani od strane predstavnika RS-a bez ikakvog argumenta”, stoji u tužbi federalnog pravobranitelja.
Tužba teška preko 73 milijuna KM podnesena je zbog neosnovanog bogaćenja RS-a na štetu Federacije BiH.
Eksperta Zijada Krnjića aktualna Vlada Federacije BiH “zatekla” je na toj poziciji. Njegov mandat istječe u rujnu ove godine i do tada ne može biti zamijenjen. Federalni premijer Nermin Nikšić prokomentirao je situaciju u prosincu prošle godine:
“Takozvanog eksperta Krnjića smo zatekli tamo i ne možemo ga zakonski promijeniti dok mu ne istekne mandat. On zastupa politiku SDA, a njihova politika je ‘što gore, to bolje’ u ovoj zemlji.”
Prema Nikšićevim riječima, stav Vlade FBiH ne odražava Krnjićevo djelovanje. Naglašava se potreba za razdvajanjem političko-ekonomskih sporova od pitanja koja izravno utječu na svakodnevni život i gospodarstvo, kako bi se novi granični prijelaz što hitnije stavio u funkciju.
Scena.ba
