Tijekom 2022. godine entitetska ministarstva unutarnjih poslova izdala su 13.892 odobrenja za nabavku oružja – 9.959 u FBiH i 3.933 u RS.
Ipak, od precizno evidentiranog naoružanja više zabrinjavaju procjene o količini skrivenog oružja u tajnim sefovima, podrumima, potkrovljima ili pod zemljom.
Masovna ubojstva
Prema podacima istraživačke agencije “Small Arms Survey”, sa sjedištem u Ženevi, u BiH se nalazi ukupno 1.185.000 komada oružja, od čega je više od 832.000 neregistrirano.
– Procjene variraju, ali je nepobitna činjenica da se radi o ogromnim količinama naoružanja u rukama građana ili u skrivenim, improviziranim skladištima na raznim lokacijama, što su potvrdile brojne policijske akcije – kaže stručnjak za sigurnost Safet Mušić.
Nedavni slučajevi masovnih ubojstava u Srbiji upalili su alarme i pojačali zabrinutost, ali Mušić smatra da je riječ o različitom kontekstu i okruženju u odnosu na BiH.
– U Srbiji su, ipak, znatno veće količine naoružanja, a promocija kriminala, kriminalaca, pa čak i ratnih zločinaca putem TV stanica, portala i društvenih mreža, mnogo je više izražena. BiH ima svojih specifičnosti, ali do sada nismo imali slične slučajeve da su tako mladi ljudi bili masovne ubojice. Nažalost, vidjeli smo neke prijetnje na društvenim mrežama, tako da svakako treba više pažnje posvetiti prevenciji, ali uz pažljivo birane programe i uz uključivanje iskusnih stručnjaka, a nikako teoretičara bez iskustva u radu s djecom – ističe Mušić.
Brojniji arsenal
Skriveni i dva i po puta brojniji arsenal predstavlja mnogo veću opasnost od naoružanja u legalnom posjedu građana, ističe profesor kriminalističke psihologije Sandi Dizdarević.
– Jedini način suzbijanja je ofenzivno djelovanje policijskih agencija na temelju prikupljenih obavještajnih podataka – ističe Dizdarević.
Zajedničko rješenje
Mušić smatra da je nelegalno oružje u ovakvim okolnostima nemoguće iskorijeniti, ali da su nam potrebne represivne mjere pojačanog nadzora i kontrole.
– Vidimo da Srbija već poduzima neke mjere, ali sam mišljenja da se problem nelegalnog oružja na prostoru zapadnog Balkana ne može riješiti parcijalno, po državama. Pokazalo se da se oružje lako krijumčari unutar regije, pa i dalje prema EU. Dobro bi bilo da se naprave koraci ka planskom i zajedničkom rješavanju ovog problema, a u taj proces trebale bi biti uključene sve države bivše Jugoslavije, te Albanija. Mislim da bismo imali i podršku EU i zemalja Zapada, jer to oružje se krijumčari upravo u te države – navodi Mušić.
Riječ je o dvije vrste oružja, onom koje je proisteklo iz rata i koje je zakopano, te crnom tržištu i naoružanju koje kriminalne organizacije prodaju, preprodaju i upotrebljavaju, smatra Dizdarević.
Scena.ba