Bosna i Hercegovina će s 3,194.000 pasti na tek 2,469.000 stanovnika, što je 22,7 posto manje, a Albanija s 2,822.000 na 2,251.000 stanovnika, što je 20,2 posto manje
U najvećem broju europskih zemalja broj stanovnika u posljednjih se deset godina povećao. Ipak, ima i onih sa zabrinjavajućom stopom pada, među kojima je i Bosna i Hercegovina. Infografika prikazuje demografske promjene u europskim državama u razdoblju od 2005. do 2024. godine. Na karti su označene stope rasta i pada broja stanovnika u postocima za svaku zemlju. Najveći rast bilježe Malta (+40%), Irska (+30%), Turska (+26%) i Švicarska (+21%), dok su najveće padove doživjele Moldavija (-33%), Litva (-17%), Rumunjska, Srbija, BiH (-11%) i Hrvatska (-10%), piše Večernji list BiH. Zanimljivo je spomenuti kako Njemačka, koja je među najčešćim odabirom kada su u pitanju migracije stanovnika zemalja jugoistočne Europe, u posljednjih dvadeset godina bilježi tek 1 posto povećanja broja stanovnika, dok je, primjerice, susjedna Austrija u plusu 12 posto, a Slovenija šest posto. Rast broja stanovnika u razvijenijim europskim zemljama i istodobno smanjenje u zemljama jugoistočne Europe uzročno su posljedični s obzirom na to da veliki broj stanovnika Njemačke, Francuske, Švicarske, Irske… čine upravo oni rođeni u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini… Kada je riječ o migracijama iz Bosne i Hercegovine, one su se značajno pojačale od 2013. godine, a zabrinjava činjenica kako se veliki broj stanovnika odselio trajno. Naime, u posljednjih dvadeset godina državljanstva BiH odreklo se čak 93.210 osoba. Uz učestale migracije, tu je i “bijela kuga”, koja predstavlja jedan od ključnih problema ove zemlje. Samo u Federaciji BiH u prošloj godini rođeno je 15.375 djece, dok je u istom razdoblju umrlo 20.195 osoba, tako da je prirodni prirast stanovništva u tom razdoblju bio -4820. Negativan prirodni prirast zabilježen je u čak devet županija, a jedina koja je imala veći broj rođenih od umrlih je Zapadnohercegovačka županija. U toj županiji rođeno je 922 djece, a umrla je 741 osoba, čime je u plusu za 181 stanovnika.
Održan kolegij dekanaSveučilište u Mostaru jača dislocirane centre u Posavini i Središnjoj Bosni, u porastu i broj upisanih studenatadvostruko ubojstvo u KalesijiOdređen pritvor Emiru Selimoviću, utvrđeno da se sin pokušavao obraniti od monstruoznog ocaOvom se nije nadalaZagrepčanku oduševila gesta nepoznatog muškarca: “Ima nade za čovječanstvo”
Pozitivan prirodni prirast ova županija jedina je bilježila i u 2023. godini. Rezultat je to brojnih demografskih mjera koje ova županija s jedinicama lokalne samouprave provodi posljednjih godina. Situacija bi, prema procjenama, u idućem razdoblju mogla biti još i gora. Procjene Ujedinjenih naroda pokazuju kako će BiH i Albanija do 2050. godine izgubiti više od 20 posto svojih stanovnika. Umjesto prošlogodišnjih 16,977.000, zapadni Balkan će 2050. imati 13,975.000 stanovnika. Istaknuto je da će Srbija biti na najvećem gubitku u apsolutnim brojevima, dok će BiH i Albanija najviše izgubiti gledano u postocima.
Foto: Marko Picek/PIXSELL
Srbija, koja je 2023. godine imala 6,788.000 stanovnika, prema projekcijama će 2050. godine imati tek njih 5,554.000, odnosno oko 1,2 milijuna stanovnika manje. Ako se procjena obistini, to bi bio pad od 18,2 posto. Sjeverna Makedonija će, umjesto 1,836.000, imati 1,519.000 stanovnika, što je pad od 17,3 posto, dok će Crna Gora, umjesto 628.000, imati 535.000, odnosno 14,8 posto manje. Prema procjeni Ujedinjenih naroda, najmanji pad zabilježit će Kosovo, s 1,709.000 na 1,647.000, odnosno svega 3,6 posto. Kako su naveli, BiH će s 3,194.000 pasti na tek 2,469.000 stanovnika, što je 22,7 posto manje, a Albanija s 2,822.000 na 2,251.000 stanovnika, što je 20,2 posto manje. Europska komisija je još ranije iznijela procjenu prema kojoj će do 2060. godine broj stanovnika u BiH pasti na 1,7 milijuna, dok će se broj osoba starijih od 65 godina i više povećati s 15,7 na 45,1 posto, a mladih s 21 na 13 posto. Ovakve procjene temelje se na podacima o migracijama te prirodnom prirastu stanovništva, piše Večernji list BiH.
Scena.ba
