Bosna i Hercegovina je u 2023. po Indeksu vladavine prava Svjetskog projekta pravde (World Justice Project – WJP) pala na 75. mjesto od 142 zemalje, što je najlošiji rezultat od 2015. godine od kad se vrši ovo istraživanje širom svijeta, bez ikakvog uočljivog napretka u bilo kojem od područja koja utječu na ocjenu stupnja vladavine prava u zemlji.
BiH je dobila okvirnu ocjenu 0,51, na skali od nula do jedan, a od 2015. kada je ocijenjena sa 0.57 i od tada bilježi kontinuiran pad, sa tim da je sa 72. pozicije u 2022. godini ove godine pala na 75. mjesto na svijetu i nalazi se znatno ispod Slovenije (na 27. mjestu), Hrvatske (45.), Kosova* (58.), Crne Gore (57.) i Sjeverne Makedonije (67.) dok su od zemalja regije jedino Srbija (93. mjesto) i Albanija (91. mjesto) plasirane gore od BiH na ovogodišnjoj ljestvici indeksa vladavine prava, priopćeno je iz Transparency Internationala u BiH.
Indeks vladavine prava WJP-a mjeri se kroz osam indikatora: ograničenja vladinih ovlasti, odsustvo korupcije, otvorenost vlasti, dostupnost osnovnih prava, red i sigurnost, provođenje zakona, građansko-pravni sustav i krivično-pravni sustav.
U odnosu na prošlu godinu, BiH nije uspjela ostvariti napredak niti u jednoj od praćenih oblasti, te je najznačajniji pad zabilježila u indikatoru koji mjeri dostupnost osnovnih prava, gdje je BiH ostvarila ocjenu od 0.58 (gdje je jedan najveća ocjena) te se nalazi na 64. poziciji dok je prošle godine zauzimala 57. mjesto od 142 zemlje svijeta, sa ocjenom indeksa od 0.60.
Za ovaj rezultat najznačajnija je ocjena zaštite i garancije slobode izražavanja i mišljenja po kojoj se BiH nalazi na 108. poziciji na svijetu uz ocjenu 0.44, čemu su, bez svake sumnje, doprinijeli napori vlasti na svim razinama da uguše svaki vid kritike, bilo kroz izmjene Krivičnog zakonika Republike Srpske kojim se kriminalizirala kleveta ili novog zakona o “agentima stranog utjecaja” koji targetira organizacije koje nisu pod kontrolom vlasti u ovom entitetu, ali i pokušaji nadležnih u Županiji Sarajevo da ograniče slobodu govora i uvedu cenzuru pod izgovorom borbe protiv tzv. “lažnih vijesti”.
Područja koja su i dalje najlošije ocijenjena u Bosni i Hercegovini su prisustvo korupcije (0.42), pri čemu su uvjerljivo najlošije ocijenjeni parametri koji mjere u kojem stupnju funkcioneri zloupotrebljavaju poziciju radi ostvarenja osobnih interesa, i tu se BiH nalazi na 109. kada su u pitanju službenici izvršne vlasti sa indeksom 0.36 odnosno na 100. mjestu na svijetu po sklonosti funkcionera da zloupotrebljavaju poziciju u zakonodavnim organima, gdje je ocijenjena sa 0.23 indeksna boda. BiH je u odnosu na prošlu godinu nazadovala i u oblasti pravosuđa (-3) i uspostavljanja efikasnih mehanizama za ograničenje vladinih ovlasti (-3).
Izvještaj WJP navodi podatak da skoro 76 posto svjetske populacije, odnosno više od šest milijardi ljudi živi u zemljama u kojima je vladavina prava oslabila u posljednjih godinu dana, dok je od 2016. do 2023. vladavina prava oslabila u 78 posto država, uz sve prisutnije opadanje ocjena u području ograničenja vladinih ovlaštenja, osnovnih prava i krivično-pravnog sustava.
Istraživanje, u kojem su pored građana sudjelovali pravnici i stručnjaci iz različitih područja, još jednom potvrđuje nalaze sličnih relevantnih međunarodnih istraživanja, kao što je Indeks percepcije korupcije, izvještaji Freedom Housea i Svjetske banke, da BiH ne samo da nije ostvarila nikakav napredak već se bilježi vrlo izražen pad u rezultatima borbe protiv korupcije.
Osim istraživanja međunarodnih organizacija, izvještaji TI BiH govore u prilog tome da je stupanj transparentnosti javnih institucija nedovoljan, da se korupcija, naročito visoke razine ne procesuira kao i da nositelji najviših pravosudnih funkcija ne snose skoro pa nikakve značajne posljedice za propuste u svom radu.
Pad u ocjeni indeksa vladavine prava Svjetskog projekta pravde je posljednji u nizu relevantnih nalaza koji ukazuju na sve gore stanje u kojem se BiH nalazi te da je neophodno usmjeriti značajne napore ka provođenju suštinskih reformi neophodnih za rješavanje zarobljenosti institucionalnog aparata, uspostavljanje minimuma odgovornosti i vladavine prava u BiH, navodi se u priopćenju TIBiH, prenosi agencija.
Scena.ba