Bivši časnik CIA-e i zviždač John Kiriakou iznio je kontroverzne tvrdnje o atentatu na američkog predsjednika Johna F. Kennedyja, navodeći da mu je osoba bliska američkom predsjedniku rekla kako postoji oko 10.000 dokumenata o ubojstvu JFK-a koji, prema njegovim riječima, nikada neće biti objavljeni.
Kiriakou je tijekom razgovora, čija se snimka proširila društvenim mrežama, ustvrdio da ti dokumenti navodno „izravno upućuju na Izrael“.
- Prijatelj blizak predsjedniku rekao mi je da postoji 10.000 dokumenata o atentatu na JFK-a koji nikada neće biti objavljeni, jer svaki od njih izravno upućuje na Izrael – tvrdi Kiriakou.
Kao mogući motiv naveo je sukob Kennedyjeve administracije s tadašnjim izraelskim vodstvom oko nuklearnog programa.
Prema Kiriakouovoj verziji događaja, Izrael je bio nezadovoljan jer Kennedy nije želio omogućiti pristup nuklearnoj tehnologiji te je pokušavao spriječiti razvoj izraelskog nuklearnog oružja. Kiriakou je potom iznio i najtežu tvrdnju – da je zbog toga donesena odluka da Kennedy bude ubijen.
Za takvu tvrdnju, međutim, Kiriakou nije predstavio javno dostupne dokumente niti postoje potvrđeni dokazi da je Izrael organizirao atentat na Kennedyja. Njegove riječi predstavljaju tvrdnju zasnovanu, kako sam kaže, na informacijama neimenovanog izvora bliskog predsjedniku.
Ono što jest povijesno dokumentirano jest ozbiljan sukob Kennedyjeve administracije s Izraelom oko nuklearnog kompleksa Dimona. Deklasificirana američka dokumentacija pokazuje da je Kennedy 1963. snažno inzistirao na redovitim američkim inspekcijama ovog postrojenja, strahujući da bi Izrael mogao razvijati sposobnost proizvodnje nuklearnog oružja.
Kennedy je u prepisci s izraelskim vodstvom zahtijevao pouzdane informacije o namjeni Dimone, a izraelski premijer David Ben-Gurion i kasnije Levi Eshkol pokušavali su ograničiti ili odgoditi američke inspekcije. Prema dokumentima koje je objavio National Security Archive, Kennedy je upozorio da bi američka potpora Izraelu mogla biti „ozbiljno ugrožena“ ukoliko Washington ne dobije pouzdane informacije o nuklearnom programu.
Američke obavještajne procjene iz tog razdoblja također su upozoravale da bi Dimona, kada dostigne puni kapacitet, mogla proizvoditi dovoljno plutonija za jednu ili dvije nuklearne bombe godišnje.
Upravo tu povijesno potvrđenu konfrontaciju Kiriakou povezuje s atentatom u Dallasu 22. studenoga 1963. godine. Međutim, veza između spora oko Dimone i Kennedyjeva ubojstva nije dokazana.
Američke vlasti posljednjih godina objavile su veliki broj ranije klasificiranih dokumenata o atentatu. Bijela kuća danas ima posebnu arhivu posvećenu JFK dokumentima, dok analiza velikog paketa deklasificiranih materijala objavljenog 2025. nije donijela dokaz koji bi promijenio službeni zaključak da je Lee Harvey Oswald djelovao sam.
Kiriakouove riječi zato su ponovno otvorile jednu od najdugovječnijih američkih političkih misterija, ali njegova tvrdnja o izravnoj izraelskoj odgovornosti za atentat zasad ostaje nepotkrijepljena javno dostupnim dokazima.
Scena.ba
