Nakon što je prošlog vikenda izašla vijest da je Pazinjanin kažnjen s 15 eura je ostavio djelomično otvoren prozor na automobile istražili koja sve to nevjerojatna pravila u Zakonu mogu dovesti do kažnjavanja, a da toga vozači svakodnevno nisu ni svjesni.
Iako se Zakon o sigurnosti prometa na cestama mijenja i dopunjuje barem jednom godišnje, pun je nedorečenosti i odredbi koje zbunjuju ne samo vozače, nego i policiju i suce. Našli smo tako kazne za vozače koje se odnose na prekomjerno trubljenje, blatne kotače, otpale ratkape, kazne za umornu vožnju, za ostavljanje ključeva u automobilu…
U članku 76. stoji da vozač može riskirati kaznu od 30 eura ako “zvučne znakove upozorenja ne svede na nužnu mjeru”. Ovako točno piše: “vozač je dužan upotrijebiti zvučni znak upozorenja kad god to zahtijevaju razlozi sigurnosti prometa”, ali onda kada ne postoje razlozi “dužan ih je svesti na nužnu mjeru”. Drugim riječima, vozač mora potrubiti ako za to postoji razlog, ali ako ne postoje razlozi onda trubljenje mora biti u “nužnoj mjeri”. Što je točno prekomjerno trubljenje i koja je prava (nužna) mjera trubljenja, nikome nije jasno.
Također, članak zakona 88., zbog kojeg je Pazinjanin dobio 15 eura kazne odnosi se ne samo na otvoreni prozor nego i “ako vozač ostavi upaljeno vozilo na cesti”, ako “ne zatvoriti prozore”, ako “ne zaključa vozilo”, ali i ako zaboravi “uzeti ključeve automobila sa sobom”. Ostanu li, dakle, ključevi u automobilu propisana je kazna 30 eura. Pazinjanin koji je dobio kaznu opisao je to “montipajtonovskom situacijom” i nije puno pogriješio, piše jutarnji.hr..
I kazne od 30 eura su još male. Primjerice, ako vozač ne očisti zaleđena vjetrobranska stakla, kaže članak 139., može dobiti kaznu od 130 eura. A isto vrijedi i ako automobil prije kretanja ne očistiti od snijega, leda ili vode
Još bizarnije inzistiranje na čistom vozilu nalazimo u članku 45. Tamo stoji da vozač koji se sa zemljane ceste priključuje na asfaltiranu “mora stati i očistiti blato s kotača”. Ako to ne učini, eto mu opet kazne od 130 eura.
Ista kazna od 130 eura slijedi i vozača kojem, recimo, otpadne plastična ratkapa s kotača u vožnji. Naime, članak 35. kaže da je “zabranjeno na cestu nanositi ili bacati otpatke ili predmete koji mogu ometati ili ugroziti sigurnost prometa ili onečistiti ili ugroziti okoliš”. Ova se odredba može tako široko tumačiti da vrijedi za sve namjerne i slučajne situacije.
Dvostruko veća kazna, čak 260 eura, čeka umornog vozača jer članak 198. propisuje kaznu za vozača koji “jako umoran sjedne za volan”. Osim toga, do 1990 eura je kazna ako vozač ostavi automobil na nogostupu bez nadzora, a isto se odnosi i na električni romobil. Usput, vozač e-romobila riskira 60 eura kaznu ako ne nosi kacigu, a to se odnosi na vozače svih dobnih skupina (za bicikl, primjerice, kazne su propisane do 16 godina).
Također, postoje i neka pravila koja se mogu interpretirati na razne načine. Recimo, u članku 46. stoji da “vozač motornog vozila za kretanje u prometu mora koristiti isključivo kolnik”. Međutim, predviđene su iznimke u “slučaju opasnosti za život, zdravlje i imovinu”. Što to točno znači? Nitko ne zna. Vozač kojeg policija uhvati u vožnji nogostupom, može reći da je osjetio “opasnost za život”.
Isto vrijedi i za obavezni razmak. Zakon kaže da “vozač, kada se kreće vozilom iza drugog vozila istom prometnom trakom, mora voziti na udaljenosti koja nije manja od udaljenosti koju bi prešao brzinom kojom vozi u dvije sekunde”.
Međutim, ako su “uvjeti povoljni” onda može biti i samo jedna sekunda. Problem je, naravno, što su “povoljni uvjeti”? Istovremeno kazna od 300 eura, s jednim negativnim bodom, propisana je za sve koji se ne drže razmaka od dvije sekunde. Odnosno, jedne sekunde. Ili ipak dvije sekunde…
Scena.ba
