Golemi dio suvremene odjeće nije dizajniran za trajanje. Zbog brze proizvodnje, krojevi često nisu testirani na odgovarajući način prije prodaje, koriste se jeftine sintetičke tkanine kako bi se troškovi održali niskima, pa velik dio završi na odlagalištu nakon samo nekoliko nošenja.
6 razloga zašto je brza moda loš odabir
Od zagađenja okoliša do neetičkog rada, donosimo šest nepobitnih činjenica zašto je takozvana brza moda toliko problematična i zastrašujuća – i zašto bismo trebali prigrliti održiviji način odijevanja:
Neki brendovi brze mode još uvijek zapošljavaju djecu, prema podacima UNICEF-a. Nažalost, neke od odjevnih predmeta koje ste kupili kod popularnih trgovačkih lanaca možda su proizvela djeca u zemljama u razvoju.
Čak 93 % brendova ne plaća radnicima poštenu naknadu za rad, prema navodu europske organizacije Clean Clothes Campaign. Brza moda svoje radnike drži u uvjetima modernog ropstva, što znači da si ne mogu priuštiti osnovne životne uvjete niti se osloboditi ovog začaranog kruga.
Za proizvodnju pamuka koristi se 18 % pesticida i 25 % insekticida u cijelom svijetu, podatak je iz dokumentarca The True Cost. Iako bi modne marke koje upotrebljavaju prirodne tkanine mogle zvučati kao dobra vijest, tradicionalno uzgojen pamuk vrlo je neodrživ.
Modna industrija drugi je najveći potrošač vode, kako tvrdi britanska nezavisna organizacija Smarter Business. Nakon uzgoja voća i povrća, brza moda troši 1,5 bilijuna litara vode svake godine. Drugim riječima, za izradu jedne pamučne majice potrebno je 2700 litara!
Modna industrija odgovorna je za 8-10 posto svih emisija ugljika, prema UN-ovom izvješću. Još jedna zastrašujuća činjenica brze mode je da godišnje troši više energije nego brodarska i zrakoplovna industrija zajedno.
Brza moda odgovorna je za 20-35 % mikroplastike u oceanima, kako navodi McKinsey Health Institute. Još jedan problem s poliesterskim i sintetičkim tkaninama je taj što pri pranju ispuštaju između 700 i 4000 plastičnih vlakana po gramu. Oni završe u oceanu, pa u ribljim trbuščićima, a onda i u našima, pokazalo je austrijsko istraživanje.
Scena.ba
