Sjedinjene Američke Države pristale su ovih dana prodati Bugarskoj 183 borbena oklopna transportera po cijeni od 1,5 milijardi dolara. Riječ je o čitavoj paleti borbenih vozila Stryker za različite namjene, a oni bi trebali poboljšati obrambenu sposobnost Sofije, ali i južnog krila NATO-a, čiji je Bugarska član od 2004. godine.
Prodaju Strykera Bugarskoj u različitim varijantama odobrio je početkom rujna američki State Department, a detaljemogućeg ugovora vrijednog oko 1,5 milijardi dolara objavio je Ured za obrambenu suradnju i sigurnost američkog ministarstva obrane. Pentagon u priopćenju ističe da će glavni izvođač za realizaciju potencijalnog ugovora biti obrambena tvrtka General Dynamics Land Systems, ujedno proizvođač Strykera.
Prema detaljima ugovora, potencijalna prodaja uključuje isporuku 90 primjeraka borbenog vozila pješaštva XM1296, 17 komada oklopnih transportera M1126, devet inženjerijskih vozila M1132, 33 komada zapovjednih vozila M1130, 24 primjerka vozila za medicinsku evakuaciju M1133 te 10 komada nuklearno-biološko-kemijsko-izviđačkih vozila Stryker u tipu M1135.
Osim toga, razmatra se prodaja pet teških taktičkih kamiona povećane mobilnosti za prijevoz lake opreme, kao i dva taktička kamiona M1120A4 i pet taktičkih kamiona M984A4 Wrecker, uključujući ostale prateće elemente i opremu.
Adekvatan odgovor za ruski oklop
Borbeno vozilo Stryker zamišljeno je kao obitelj vozila koja čine okosnicu brigadnog borbenog tima srednje težine, a trebalo je uspostaviti ravnotežu između teškog oklopa i pješaštva. Strykeri koje proizvodi General Dynamics u svojoj ispostavi u Kanadi potječu od kanadskog vozila LAC III, temeljito modernizirane inačice švicarskog oklopnog vozila na osam kotača tipa Piranha III.
Prema zamisli dizajnera, Stryker je konstruiran za sudjelovanje u oružanim sukobima niske razine i to nakon njegova premještanja na bojišnicu u bilo kojem dijelu svijeta u roku od maksimalnih 96 sati od ukrcaja u transportni zrakoplov.
Od čitave game Strykera, Bugari namjeravaju najviše uložiti u osnovnu inačicu vozila pješaštva, a koja je ušla u službu američke vojske prije točno 20 godina. Ova konfiguracija omogućuje prijevoz do dvanaest osoba, uključujući tri člana posade. Oklopna vozila u ovoj verziji obično su naoružana strojnicom M2 Browning kalibra 12,7 milimetara ili automatskim bacačem granata Mk19 kalibra 40 milimetara te bacačima dimnih granata tipa M6.
No na temelju uočenih iskustava iz ruske invazije na Ukrajinu, čini se da Stryker ima problema sa sustavima samozaštite pa je u tijeku testiranje aktivnog sustava zaštite za oklop (APS), ali i integracija topa XM-3018 kalibra 30 milimetara, poznatim pod nazivom Dragoon, te protutenkovskih projektila tipa Javelin, koji su se u rukama ukrajinskih branitelja u prvim danima otvorene ruske agresije pokazali kao adekvatan odgovor za ruski oklop.
Laseri kao nužnost suvremenog ratovanja
Top XM-318 dizajniran je za gađanje neprijateljskih lakih oklopnih vozila, uključujući široko rasprostranjena ruska borbena vozila pješaštva BMP-2 i BMP-3 te oklopna vozila na kotačima BTR-80, a koja je ruska vojska obilato koristila prilikom aneksije Krima i nastavila u agresiji na ostatak Ukrajine.
Postoji i inačica s oružnom stanicom Moog, sustavom za ometanje te četverostrukim lanserom za rakete Stinger i dvostrukim lanserom za protuoklopne rakete Longbow Hellfire AGM-114L s mikrovalnim radarskim oružjem koje može obarati bespilotne letjelice i helikoptere. Također, nedavno je testirana inačica opremljena laserskim oružjem snage 50 kilovata.
Riječ je o jednom od tehničkih prioriteta američke vojske u trenucima napetosti s Moskvom, ali i Pekingom radi Tajvana. Prema navodima analitičara, ovaj sustav protuzračne obrane kratkog dometa i izravno usmjerene energije ili manevara (DE M-SHORAD) kvalitetan je odgovor na tehnološku dinamiku koju su nametnuli Rusija i Kina u proizvodnji bespilotnih letjelica.
Prema zahtjevu Sofije, čini se da će potencijalni bugarski Strykeri biti opremljeni daljinskim oružnim stanicama tipa M153A4, strojnicama M240 kalibra 7,62 milimetra i teškim strojnicama M2A1, ali ne i laserima za uništavanje dronova. Kao nadomjestak Bugari traže Kongsbergovu daljinsku oružnu stanicu LW30, na koju se može integrirati top kalibra 30 milimetara, a koji prema tvrdnjama proizvođača može obarati bespilotne letjelice.
Scena.ba
