Cijena nafte jučer je prema raširenom brent crude benchmarku u jednom trenutku dotakla 98 dolara, što znači da je prelazak simbolične granice od 100 dolara za barel praktično pred vratima, upozorio je jedan od vodećih domaćih naftnih stručnjaka Jasminko Umićević.
S tezom da će nafta probiti 100 dolara slaže se i veći dio globalnih eksperata, i to zbog toga što se nagomilalo više faktora koji na međunarodnoj sceni utječu na rast cijena ključnog energenta. Posebno je delikatna situacija s dizelskim gorivom, a prema Umićevićevu tumačenju korijeni tog specifičnog problema sežu u Rusiju.
– Rusija je u nevolji jer ne može izvoziti svoje poluproizvode te su prepunili skladišta. Ostaje im previše mazuta, temeljnih benzina, plinskih ulja… koje ne mogu preraditi u svojim rafinerijama. Te su viškove, otprilike 60-ak posto, Rusi nekoć prodavali europskim rafinerijama, pa su smanjili temeljnu proizvodnju i našli se u neobičnoj situaciji da moraju naložiti zabranu izvoza kako bi stabilizirali opskrbu vlastitog tržišta tijekom nestabilne ratne situacije – objasnio nam je Umićević i naglasio da Vlada RH sasvim sigurno prati trendove, ali trenutačno ne vidi što točno mogu učiniti osim da prate razvoj situacije. Trenutačno se, dodaje, ne čini mudrim iznova ograničiti marže jer bi se moglo otvoriti pitanje motivacije za uvoz. Jedno je od pitanja, upozorava Umićević, hoće li Ina iznova kao ranijih godina zatvoriti dio rafinerijskih kapaciteta sve do travnja sljedeće godine, uz različita obrazloženja. Zbog situacije na tržištu naftnih derivata možda će se pokazati potreba zabrane zatvaranja ili značajnog smanjenja kapaciteta prerade, poručuje Umićević. Jer situacija je danas osjetno nestabilnija nego što je bila prije godinu dana.
Naš naftni stručnjak tvrdi da sada treba pažljivo pratiti tečaj eura prema dolaru jer bi njegovo daljnje slabljenje moglo utjecati na rast cijena u Hrvatskoj.
Odluka Saudijske Arabije
Najveći utjecaj na recentni rast cijene nafte svakako je imala odluka Saudijske Arabije da smanji isporuke nafte kako bi povećali zaradu. Takva politika moćnog arapskog kraljevstva, koje ove godine odbija prodati više nafte, pomalo čudi američke i europske analitičare jer istodobno Saudijci troše milijarde dolara na operacije istraživanja i vađenja te općenito proširenje proizvodnih kapaciteta. Nije najlogičnije imati ogromna ulaganja u povećanje kapaciteta ako limitirate korištenje postojećih. Moguće je da svjesno povećavaju zalihe. Službeno tumačenje Saudijske Arabije jest da se boje kako bi u slučaju recesije (vjerojatno misle na globalni Zapad) cijena nafte mogla kolabirati. Naravno, svoj doprinos novom trendu rasta cijena dala je i Rusija: Putinov režim orkestrirao je zajedno sa Saudijcima preko organizacije OPEC Plus (koja uključuje Rusiju) ovogodišnje smanjenje isporuke nafte na razini 5 posto globalnih zaliha. Pritom je posebno uočljiv pad zaliha u Sjedinjenim Državama, što je i neposredni povod nervoznih reakcija tržišta, tj. rasta cijene nafte. Rastu cijene pridonosi i rast globalne potražnje, ali taj rast potražnje ne dolazi iz SAD-a ili EU, čije ekonomije usporavaju, nego iz Kine. Svi pišu o “ogromnim problemima” Kine, ali u četvrtom kvartalu ove godine njezina potražnja narasla je za 1,6 milijuna barela dnevno. Ukupna globalna potražnja premašuje trenutačno output za 1,8 milijardi barela dnevno – tržištu nedostaje 2 posto nafte, što generira rast cijena.
Posebno je napeta situacija na tržištu dizela. Rafinerije su počele plaćati visoke premije za sirovu naftu jer je dizel postao deficitarno gorivo, pa na njemu imaju tri puta više profite nego u regularnim vremenima. I “nestašicu” dizela artificijelno fabriciraju Saudijci i Rusi. Saudijci zadržavaju isporuke tzv. teške sirove nafte koja se koristi u proizvodnji dizela, a Rusi su zabranili izvoz većeg dijela dizela kako bi spustili cijene na domaćem tržištu. Putinov režim koristi priliku u globalnom geopolitičkom obračunu i upravo najavljuje dodatno smanjenje za 300.000 barela dnevno sve kako bi osigurao daljnji rast cijena nafte. Prema podacima Međunarodne energetske agencije (IEA), u kolovozu se ruski izvoz nafte vratio na najvišu razinu u zadnjih godinu dana i iznosi 17,7 milijardi dolara.
Ruski alternativni načini
Jedan od razloga zbog čega se osjeća dodatni pritisak na rast cijena nafte su uspjesi Rusije u izbjegavanju G7 sankcija odnosno tzv. mehanizma koji im limitira cijenu na 60 dolara za barel. Rusija je pronašla alternativne načine za plasman nafte, tj. prodaju naftu uz puno niže diskonte. Iz Kyev School of Economics stigla je procjena da će kroz smanjenje diskonta i rast tržišne cijene naftni prihodi Rusije ove godine biti 15 milijardi dolara viši u odnosu na ranija očekivanja.
“Ne samo da se veći udio ruske nafte prodaje izvan gornje granice, nego se sve veća neovisnost Moskve kao prodavača poklopila sa snažnim rastom cijena nafte, koje su ovog tjedna premašile 95 dolara po barelu prvi put u 13 mjeseci. Iako se ruski naftni sektor još suočava s nekoliko značajnih izazova, uključujući tvrdnje o nestašicama na domaćem tržištu rafiniranih goriva i ukupnom padu obujma izvoza, brojke još pokazuju da će više prihoda od nafte teći u ratnu škrinju Kremlja. Ben Hilgenstock, ekonomist na KSE-u, rekao je: “S obzirom na te promjene u načinu na koji Rusija isporučuje svoju naftu, moglo bi biti vrlo teško smisleno nametnuti ograničenje cijena u budućnosti. I zbog toga je još veće žaljenje što nismo učinili više da ga pravilno provedemo kada smo imali više utjecaja.”
Rusija je ovoga tjedna zabranila izvoz dizela i drugih goriva, što je značajan korak jednog od najvećih svjetskih prodavača dizela. Taj je potez potaknuo strah da ruski predsjednik Vladimir Putin pokušava poremetiti tržište nafte kao što je to učinio s prirodnim plinom, što je izazvalo prošlogodišnju energetsku krizu”, upozorava Financial Times.
Bloomberg pak naglasak stavlja na istodobni problematičan pad američkih zaliha:
“Zalihe u Cushingu u Oklahomi – točki isporuke za američku referentnu vrijednost – pale su malo ispod 22 milijuna barela, najniže od srpnja 2022. i blizu operativnog minimuma. “Bojim se da smo na ovom tržištu ispraznili previše zaliha”, rekla je za Bloomberg TV Amrita Sen, suosnivačica i voditeljica istraživanja u konzultantu Energy Aspects. “Trenutno, što se događa u SAD-u – Cushing je suh.” Ukupne zalihe sirove nafte u SAD-u pale su više od očekivanog…”
