Indeks cijena hrane Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) u kolovozu 2026. godine dosegnuo je 133,3 boda, što je rast od 1,9 posto u odnosu na srpanj i 2,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Rast cijena zabilježen je u gotovo svim glavnim skupinama prehrambenih proizvoda, a među ključnim razlozima navode se nepovoljni vremenski uvjeti u važnim proizvođačkim regijama, poremećaji u globalnoj trgovini te geopolitičke napetosti na Bliskom istoku i području Crnog mora.
Žitarice i ulja pod pritiskom tržišta
Indeks cijena žitarica porastao je za 2,2 posto u odnosu na srpanj, ponajviše zbog povećane međunarodne potražnje, slabijih očekivanja prinosa i problema u izvoznim kanalima.
Cijena pšenice u kolovozu je porasla za 2,6 posto te je bila 15 posto viša nego godinu ranije. FAO kao glavne razloge navodi poremećaje u izvozu kroz Crno more, sušno i vruće vrijeme u dijelovima Europe te slabiji američki dolar.
Kukuruz je poskupio za 2,5 posto zbog zabrinutosti oko prinosa u pojedinim dijelovima Sjedinjenih Američkih Država, smanjene proizvodnje u Europskoj uniji, povećane potražnje iz sektora etanola i stočne hrane te problema u opskrbnim lancima.
Cijene riže porasle su blaže, za 0,5 posto, ponajviše zbog povećane kupnje azijskih i afričkih zemalja.
Indeks biljnih ulja povećan je za 1,1 posto, pri čemu su rasle cijene palminog i sojinog ulja zbog snažne globalne potražnje i zabrinutosti oko utjecaja vremenskog fenomena El Niño na proizvodnju u jugoistočnoj Aziji. Istodobno su cijene repičinog i suncokretovog ulja blago pale zbog očekivanja većih zaliha.
Najveći skok zabilježio šećer
Cijene mesa u kolovozu su porasle za 1 posto, ponajviše zbog skuplje peradi, svinjskog i ovčjeg mesa. Rast cijena svinjskog mesa povezuje se s visokim temperaturama koje su usporile rast životinja u Europskoj uniji.
Mliječni proizvodi poskupjeli su 2,3 posto, uglavnom zbog smanjene proizvodnje mlijeka u EU-u uslijed vrućeg i suhog vremena.
Najveći rast među svim kategorijama zabilježio je šećer, čiji je indeks cijena skočio čak 11,9 posto. Razlozi su očekivano slabiji prinosi šećerne repe u Europskoj uniji, zabrinutost zbog utjecaja El Niña na proizvodnju u Aziji, manja proizvodnja u Brazilu te najava Indije o uvozu sirovog šećera bez carine.
FAO procjenjuje da će globalna proizvodnja žitarica u 2026. godini iznositi 2,98 milijardi tona, što je pad od 2 posto u odnosu na 2025., ali i dalje drugi najveći rezultat u povijesti.
Prognoza proizvodnje kukuruza smanjena je na 1,309 milijardi tona, dok je procjena proizvodnje pšenice povećana na 810,7 milijuna tona. Proizvodnja riže trebala bi pasti na 553,1 milijun tona, odnosno 1,9 posto manje nego u prethodnoj sezoni.
FAO očekuje da će ukupna potrošnja žitarica u sezoni 2026./2027. iznositi 2,965 milijardi tona, dok bi završne zalihe trebale dosegnuti 947,2 milijuna tona.
Scena.ba
