Na svjetskim su tržištima cijene nafte porasle i prošloga tjedna, drugoga zaredom, što je posljedica geopolitičkih napetosti, no slabost potražnje ograničava još i veći rast cijena.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 1,55 posto, na 83,47 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 3,05 posto, na 79,19 dolara.
Rast cijena uglavnom je posljedica geopolitičkih napetosti. Trgovci svakodnevno prate situaciju na Bliskom istoku, koja se ne smiruje, i procjenjuju kakvi su rizici od širenja sukoba iz pojasa Gaze na susjedne zemlje. S druge strane, rast cijena ograničen je zbog slabosti potražnje.
Prošloga je tjedna Međunarodna agencija za energiju (IEA) objavila da globalna potražnja za naftom posustaje i da će u ovoj godini porasti nešto manje nego što su prije očekivali. Kinesko gospodarstvo, najveći svjetski uvoznik nafte, ne oporavlja se tako brzo kako su se trgovci nadali.
Značajniji rast cijena nafte sprječava i usporavanje rasta američkog i gospodarstva eurozone, s obzirom da će tamošnje središnje banke zbog još uvijek povišene inflacije vjerojatno zadržati povišene kamatne stope dulje razdoblje nego što se na tržištima očekivalo.
Nakon što je prošloga tjedna objavljeno da je u SAD-u u siječnju inflacija neočekivano porasla, sasvim su splasnule spekulacije da bi Fed mogao smanjiti kamate već u ožujku, a sve je manje vjerojatno i da će to učiniti u svibnju. Uglavnom zbog geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku, od početka godine cijena nafte na londonskom tržištu porasla je više od 8, a na američkom više od 10 posto. Prošle su godine cijene nafte pale oko 10 posto.
Scena.ba
