Cijene nafte porasle su u ponedjeljak za više od 25 posto, dostignuvši najvišu razinu od sredine 2022. godine.
Cijena sirove nafte tipa Brent, referentne vrijednosti za cijenu nafte, porasla je za 24,96 dolara ili 27 posto, na 117,65 dolara po barelu jutros u 05:51 sati po našem vremenu.
Cijena nafte je na putu prema najvećem skoku ikada u jednom danu, dok su terminski ugovori (fjučersi) američke nafte West Texas Intermediate (WTI) porasli za 25,72 dolara ili 28,3 posto, na 116,62 dolara.
Prije današnjeg porasta cijena, Brent je prošloga tjedna već porastao za 27 posto, a WTI za 35,6 posto.
Energetska su tržišta posebno nervozna jer se kriza odvija oko Hormuškog tjesnaca, kroz koji obično prolazi otprilike petina svjetskih zaliha nafte. Prekidi u kretanju tankera i rastući sigurnosni rizici već su usporili brodarsku aktivnost, ostavljajući azijske kupce posebno ranjivima s obzirom na njihovu veliku ovisnost o bliskoistočnoj sirovoj nafti.
Cijenu nafte također je podiglo imenovanje novoga vođe Irana Mojtabe Hameneija, jer to signalizira da ista, tvrda struja ostaje na vlasti.
– Ako se protok nafte kroz Hormuški tjesnac ubrzo ne obnovi i regionalne napetosti ne smire, pritisak na rast cijena vjerojatno će se nastaviti – rekao je Vasu Menon, generalni direktor za investicijsku strategiju u OCBC-u u Singapuru.
Irak i Kuvajt počeli su smanjivati proizvodnju nafte, nadovezujući se na ranije smanjenje proizvodnje ukapljenoga prirodnog plina iz Katara, jer je rat blokirao isporuke s Bliskog istoka. Analitičari očekuju da će Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija uskoro morati smanjiti proizvodnju kada im ponestane skladišta nafte.
Na našem se tržištu ne očekuje nestašica nafte, ali osjećamo povećanje cijena goriva uslijed svjetskog porasta vrijednosti nafte. Jedini način da se uspori povećanje cijena je pažljiva potrošnja, odnosno smanjenje potrošnje kako bismo što dulje imali stare zalihe.
Scena.ba
