Hormuz i Bab el-Mandeb postali su dvije ključne točke globalne energetske krize. Iran izravno kontrolira prvi, a preko Huta i drugi pravac, dok rast troškova najteže pogađa Europu i otvara pitanje koliko bi skupa mogla biti nadolazeća zima
Globalno tržište nafte prolazi kroz razdoblje iznimne nestabilnosti. Cijene dosežu nove vrhunce, a najteže posljedice snosi europsko gospodarstvo koje se bori s padom industrije. U središtu ove duboke krize nalaze se geopolitičke napetosti na Bliskom istoku, gdje Iran, svojom izravnom kontrolom nad ključnim pomorskim pravcima, drži ključeve svjetske opskrbe energentima.
Rat između Sjedinjenih Američkih Država i Irana brzo je evoluirao iz regionalnog vojnog sukoba u nevjerojatan šok za globalni energetski sustav. Nekoliko problema utječe na rast cijena nafte, no ključni faktor ostaje moćna pomorska blokada. Iran ima izravnu kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, strateški najvažnijim pomorskim prolazom za transport sirove nafte na svijetu. Kroz ovaj uski kanal između Irana i Omana, koji spaja Perzijski zaljev s otvorenim morem, prolazi otprilike petina ukupne svjetske potrošnje crnog zlata. Svakoga dana, između sedamnaest i dvadeset i jedan milijun barela sirove nafte redovno se transportira kroz Hormuški tjesnac, čineći ga nezamjenjivom vitalnom arterijom. Većinu svoje nafte ovim specifičnim putem izvoze bogate države poput Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta i Iraka, piše Express.hr.
Tijekom aktualnog sukoba pokazao je da ne mora potpuno “zatvoriti” tjesnac da bi ga pretvorio u političko i ekonomsko oružje. Brodovi se suočavaju s iranskim pravilima i prijetnjom zadržavanja, dok ih istodobno SAD i zapadni osiguravatelji usmjeravaju prema ruti uz Oman koju štite američke snage. Brodovlasnik tako može doći u apsurdnu situaciju: ono što mu Washington govori da je sigurnije, Teheran može smatrati neprihvatljivim. Koliko je situacija postala ozbiljna pokazuje promet. Reuters je 17. rujna izvijestio da su dan ranije Hormuzom prošla samo tri komercijalna broda, prema 12 prethodnoga dana i prosjeku od 17 tijekom prethodnih deset dana. Dio brodova pritom isključuje AIS, sustav kojim odašilju svoj položaj, pa kroz tjesnac pokušavaju proći gotovo nevidljivi.
Uz to, Iran ostvaruje golem utjecaj i na tjesnac Bab el Mandeb, koji izravno povezuje Crveno more s Adenskim zaljevom. Ovu pomorsku kontrolu Iran nemilosrdno provodi preko svojih naoružanih saveznika, jemenskih Huta, koji su pojačali napade na trgovačke brodove u tom nesigurnom području. Zauzimanje otoka Perim, poznatog i kao Mayyun, omogućilo je Hutima dodatnu oružanu polugu pritiska na ovu svjetsku trgovačku rutu. S vulkanskog otoka Perim golim okom mogu se vidjeti planine Džibutija na obližnjoj afričkoj obali. Na najužem dijelu voda između jemenskog otoka i afričkog kontinenta široka je tek petnaestak kilometara, zbog čega teretni brodovi postaju laka meta.DRAMA NA TRŽIŠTU NAFTESaudijska Arabija reže isporuke nafte Europi, cijena probila 120 dolara: Veliki kupci hitno traže zamjenukriza na Bliskom istoku se ne smirujeCijene nafte podivljale: Inflacija bi mogla ostati povišena, a banke povećati kamatne stope
Huti su tijekom najnovije eskalacije napali saudijsku energetsku infrastrukturu, a pogođen je i ključni East-West naftovod. Taj sustav u normalnim okolnostima može preusmjeriti milijune barela dnevno izvan Hormuza. Njegovo privremeno zatvaranje dodatno je suzilo mogućnosti Rijada. Associated Press navodi da je upravo tim pravcem posljednjih mjeseci prolazilo oko 2,6 do četiri milijuna barela dnevno. Dvostruka kontrola, izravna nad Hormuzom i neizravna nad Bab el Mandebom, daje Teheranu moć da u svakom trenutku ugrozi opskrbu naftom, a tankeri koji izlaze iz Perzijskog zaljeva praktički su postali ucijenjeni taoci. Zbog toga je Saudijska Arabija pokušala zaobići strašnu blokadu preusmjeravanjem svoje nafte preko domaćih naftovoda do zapadne luke Yanbu.
Posljedice ove velike geopolitičke krize uvjerljivo najsnažnije osjeća Europa. Nagli skok cijena nafte pokrenuo je novi razoran val inflacije na kontinentu, uništavajući dugoročne gospodarske prognoze vlada. Europska središnja banka objavila je upozoravajuću i vrlo detaljnu analizu koja jasno pokazuje da šokovi opskrbe naftom imaju dugotrajan negativan učinak na rast BDP-a europodručja. Europski ekonomisti stručno procjenjuju da će aktualni rat na Bliskom istoku drastično smanjiti rast realnog BDP-a europodručja za nula zarez četiri postotna boda tijekom prve godine ratovanja. Ekonomski pad odvija se prvenstveno kroz ozbiljno oslabljenu privatnu potrošnju građana i pad stranih investicija, s obzirom na to da su privatna ulaganja osjetljiva na visoku političku nesigurnost. Kada je bogati Katar, jedan od najvećih svjetskih izvoznika ukapljenog prirodnog plina, proglasio višu silu na dio svoje proizvodnje, europska tržišta plina reagirala su instantno. Referentne cijene plina snažno su skočile na ogromnih sedamdeset eura po megavatsatu, što je više nego dvostruko od prijašnje razine zabilježene prije eskalacije bliskoistočnog sukoba. Zbog nedostatka dovoljne ponude stvorila se iznimno intenzivna tržišna konkurencija za preostale raspoložive plinske terete.
Visoke cijene energije izravno i nemilosrdno pogađaju europsku industriju, koja gubi tešku tržišnu bitku u odnosu na velike američke firme. Cijene električne energije za industrijske potrošače u Europskoj uniji sada su znatno i neugodno više nego u Sjedinjenim Američkim Državama. Energetski intenzivni europski sektori, poput teške kemijske industrije, proizvodnje čelika i primarnog aluminija, već mjesecima bilježe ogromne financijske gubitke zbog skupe proizvodnje. Samo u kemijskoj industriji ugašeno je preko sedamdeset i pet tisuća radnih mjesta uslijed zatvaranja tvornica. Kriza sustavno razara i osjetljivu poljoprivredu. Područje sušnog Arapskog zaljeva inače proizvodi golem dio svjetske uree, a oko trećine svjetskog gnojiva standardno prolazi kroz blokirane morske tjesnace, podižući cijenu osnovne poljoprivredne sirovine za nevjerojatnih pedeset posto od početka ratnih djelovanja.
Scena.ba
