Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošloga tjedna 3,6 posto, na 73,85 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 3,7 posto, na 69,16 dolara.
Pad cijena uslijedio je u drugom dijelu tjedna, nakon što je u izvješću Kongresu o gospodarskoj situaciji predsjednik američke središnje banke Jerome Powell kazao da će se kamatne stope vjerojatno trebati dodatno povećati kako bi se suzbila inflacija.
Koliko? To će, poručio je Powell, ovisiti o budućim gospodarskim pokazateljima, a u vezi špekulacija da bi Fed već krajem godine mogao početi smanjivati kamate, Powell je kazao da rezanje kamata ne očekuje tako skoro.
Kako se inflacija u zapadnim gospodarstvima i dalje kreće na visokim razinama, i druge središnje banke nastavljaju s povećanjem cijene novca.
Prošloga su tjedna ulagače iznenadile britanska i norveška središnja banka agresivnijim nego što se očekivalo povećanjem ključnih kamata, za 0,50 postotnih bodova.
Kamate je povećala i švicarska središnja banka, a očekuje se i daljnji rast kamata u eurozoni.
To će zasigurno dodatno usporiti rast gospodarstava, a to će, pak, oslabiti potražnju za naftom.
Osim toga, gospodarstvo Kine, najvećeg svjetskog uvoznika nafte, ne oporavlja se tako brzo kao što se očekivalo nakon ukidanja restriktivnih covid mjera, što je izazvalo zabrinutosti u vezi potražnje.
“Nakon poteza središnjih banaka tjeskoba je na tržištu ojačala. Zbog jačanja nepovoljnih gospodarskih trendova, čiji je okidač strah od recesije, samo bi oštar pad zaliha mogao promijeniti trenutno loše izglede”, rekao je Tamas Varga iz PVM-a.
Strah od recesije i zabrinutost za potražnju potisnuli su u drugi plan najavu Saudijske Arabije da će u srpnju smanjiti proizvodnju za milijun barela dnevno.
Nakon prošlotjednog pada, cijene su nafte povećale gubitke u ovoj godini. U odnosu na početak godine, u minusu su oko 14 posto.
Scena.ba
