Val poskupljenja goriva ponovno potresa zemlje diljem svijeta, pa tako i Bosnu i Hercegovinu.
Cijene nafte na svjetskim burzama početkom rujna zabilježile su nagli skok i dostižu razinu iznad 105 dolara po barelu. Usporedbe radi, početkom kolovoza iznosile su od 80 do 85 dolara. Litra dizela u Sarajevu ovoga tjedna ide od najjeftinijih 3,56 do najskupljih 3,86 KM.
Ovaj nagli skok rezultat je značajnih poremećaja u opskrbi na globalnom tržištu, prije svega zbog geopolitičkih napetosti, nesigurnosti u vezi s prometnim rutama na Bliskom istoku, poput Hormuškog tjesnaca, te novih sankcija na izvoz energenata.
Nesigurnost unose i najave iz Saudijske Arabije da će obustaviti izvoz nafte prema Europi.
Zbog toga su cijene goriva na benzinskim crpkama diljem BiH skočile posljednjih dana, a stručnjaci prognoziraju da bi mogle otići i do 4 KM.
Ovakve informacije izazvale su novi val zabrinutosti među stanovništvom, koje se opravdano pribojava da će skok cijena naftnih derivata pokrenuti novi lančani val poskupljenja osnovnih životnih namirnica i usluga.
Dodatni pritisak na već uzdrmane kućne proračune stvara i predstojeća sezona grijanja, tijekom koje bi također moglo doći i do poskupljenja plina s obzirom na poskupljenje nafte.
Tragom ovih predviđanja kontaktirali smo predsjednika Udruge za zaštitu potrošača “Futura” Marina Bagu.
“Nema vam tu neke filozofije, gorivo poskupi i, uzimajući iz iskustva u prošlim godinama, to dovodi do lančanog poskupljenja svega i svačega, od proizvoda do usluga. Nešto je opravdano, mnogo toga nije. Ali u nekih zadnjih dvadesetak godina, kako to pratimo, stvari nekako idu tako”, naveo nam je Bago.
Kako kaže, zabrinjavajuće je da sve zemlje poduzimaju mjere za ublažavanje posljedica poskupljenja goriva i prema socijalnim kategorijama i prema gospodarstvu, ali u BiH to nije slučaj.
“U BiH se to prihvati zdravo za gotovo, isto kao da nemamo nikakve institucije koje plaćamo, a koje bi nas trebale zaštititi u tom slučaju. Tako da mogu samo konstatirati da ćemo ovaj, kao i prošli put, biti jednostavno prepušteni sami sebi, očekujući daljnja poskupljenja svega i svačega”, rekao je Bago.
Smatra da nema razloga da se nadamo drugačijem tretmanu nadležnih institucija jer se to nije događalo zadnjih 20-ak godina.
“Ne vidim da se nešto značajno promijenilo pa da nešto trebamo očekivati. Ako uzmemo samo zemlje u okruženju, u Europskoj uniji, rečemo Hrvatska je prije nekoliko dana upumpala pola milijarde KM s ciljem ublažavanja poskupljenja goriva. Nemam informaciju da su se naši sastali po tom pitanju, a kamo li poduzeli neke mjere i izdvojili neki novac. Dakle, odgovorne zemlje se trude amortizirati poskupljenja, pomoći ranjivim kategorijama, gospodarstvenicima, poljoprivrednicima, bilo kome na koga to utječe. Međutim, kod nas to nije slučaj. Uvijek budemo prepušteni sami sebi i, kao što znamo, iznos potrošačke košarice za četveročlanu obitelj stalno raste”, konstatirao je.
Problem leži i u činjenici da nas početkom listopada očekuju izbori. Bago smatra kako je i to jedan od razloga zbog kojeg sigurno ne možemo očekivati reakciju nadležnih institucija dok vlasti ne budu formirane, a to bi moglo trajati mjesecima.
“Pa nije realno, zaista, očekivati, jer bilo kakve mjere zahtijevaju novac. Očekivati sad nekoliko dana prije izbora da se investira neki novac koji nije ni planiran, kojeg nema, kojeg bi trebalo pronaći, to je teško. Bliži se kraj proračunske godine. Niti ima političke volje, niti imamo planiran novac. Zato ne treba gajiti nikakve iluzije po tom pitanju”, zaključio je.
Scena.ba
