Sabina Ćudić, predsjednica Naše stranke, našla se na meti brojnih reakcija nakon govora u sarajevskoj Vijećnici, gdje je prije nekoliko dana bila domaćin prijema kojem je nazočilo 30 parlamentaraca iz 28 europskih zemalja.
Reakcije na govor
Ćudić je tijekom obraćanja pred europskim parlamentarcima govorila o opsadi Sarajeva, navodeći kako je to bio pokušaj uništavanja multietničkog karaktera grada.
“Sukob koji smo doživjeli u ovom gradu nije etnički, nije religijski, nije između katolika, pravoslavaca, muslimana, nije čak ni između etničkih skupina. To je borba za moć. I odbijam vjerovati, jer sam ovdje provela veći dio života, da su ovaj grad i ova zemlja povezani s takvim sukobima”, kazala je Ćudić.
Njezina izjava izazvala je reakcije pojedinih političara i udruga proisteklih iz rata. Prva je reagirala SDA, koja je termin “borba za moć” ocijenila jednim od najsramnijih političkih istupa u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini.
“Predsjednica Naše stranke je pred europskim zastupnicima pokušala zamagliti ono što su međunarodni sudovi jasno utvrdili, a to je da zločini počinjeni u Bosni i Hercegovini nisu bili proizvod nekakvog neodređenog sukoba političkih ambicija već rezultat organizirane politike progona, terora nad civilima, etničkog čišćenja i genocida. Presude Haškog tribunala nedvosmisleno govore o karakteru zločina, uključujući i kampanju granatiranja i snajperskog djelovanja protiv građana Sarajeva, čiji je cilj bio širenje straha među civilnim stanovništvom”, kazali su iz SDA.
Iz te stranke su istaknuli kako njezin govor ne predstavlja europski pristup suočavanju s prošlošću, nego, kako navode, bijeg od istine radi političkog dopadanja onima kojima smeta jasno imenovanje agresije i zločina genocida, piše Klix.
“Ovakav istup Sabine Ćudić je politički obrazac u kojem se agresija na Bosnu i Hercegovinu relativizira, odgovornost agresora izjednačava s odgovornošću branitelja, a patnja žrtava gura u maglu općih fraza o sukobu, moći i podjelama. Takav govor ponižava žrtve i ohrabruje one koji već desetljećima pokušavaju izjednačiti strane i prepraviti povijest. To nije europski pristup suočavanju s prošlošću, nego bijeg od istine radi političkog dopadanja onima kojima smeta jasno imenovanje agresije, zločina i genocida”, kazali su iz SDA.
Osim SDA, službeno su reagirali i političari iz Republike Srpske Edin Ramić i Sevlid Hurtić, kao i brojni političari iz Federacije Bosne i Hercegovine. Oštru poruku uputila je i Udruga generala Bosne i Hercegovine.
“Duboko smo povrijeđeni i šokirani njezinim obraćanjem u sarajevskoj Vijećnici pred europskim dužnosnicima, u kojem opsadu Sarajeva i agresiju na Bosnu i Hercegovinu pokušava svesti na ‘borbu za moć’… Očigledno je da ona ne razlikuje agresora od branitelja, žrtvu od zločinca, povijesne činjenice od političkih konstrukcija. Pomiješala je babe i žabe, a pritom javno tvrdi da se za svaki nastup temeljito priprema. Ako agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu naziva ‘borbom za moć’, onda neka jasno kaže: Prihvaća li time narativ da je u Bosni i Hercegovini vođen ‘građanski rat’ i ‘vjerski sukob’? Neka javnosti odgovori bez političkog uvijanja”, kazali su iz Udruge generala Bosne i Hercegovine.
Odgovor Sabine Ćudić
Ćudić je danas odgovorila statusom na Facebooku, u kojem je ponovno poručila kako ne pristaje na uvjerenja da se u Bosni i Hercegovini vodio etnički rat. Posebno je istaknula tvrdnju kako je i Alija Izetbegović govorio upravo ono što je ona, kako navodi, htjela reći u Vijećnici, a to je da je cilj rata bio napad na multikulturalnu Bosnu i Hercegovinu.
“Da stvari ogolimo do kraja – jesu li nas lagao Alija Izetbegović kada je rat karakterizirao kao napad na multikulturnu, multietničku, neovisnu, suverenu BiH ili nas danas laže SDA da je taj rat bio samo protiv Bošnjaka muslimana? Jer ono prvo tvrdimo svi mi koji smo rat proveli u Sarajevu, a ovo drugo što sada tvrdi SDA, tvrdi i Milorad Dodik”, napisala je Ćudić.
Zatim je pojasnila kako su se u Sarajevu borili i pojedini Srbi i Hrvati, nabrojavši neke od njih i navodeći kako se oni nisu borili ni za srpsko, ni za hrvatsko, ni za bošnjačko Sarajevo, nego za multietničko i antifašističko Sarajevo.
“Sarajevo su branili Bošnjaci, Srbi, Hrvati i mnogi drugi borci protiv fašizma, i odricati se toga briše povijest ovog grada. Branili su grad koji se u tijeku opsade tvrdoglavo borio za svoju multietničnost koliko i za svoj opstanak”, kazala je Ćudić.
Ćudić također smatra pogubnim pribjegavati objašnjenjima prema kojima se u Bosni i Hercegovini radilo o stoljetnoj vjerskoj i etničkoj netrpeljivosti.
“Sarajevo na to nije pristalo. Na ‘stoljetni vjerski konflikt’. Tom ideološkom narativu, koji je pokušao nametnuti ratni zločinac Radovan Karadžić sa svojim suradnicima ranih devedesetih godina prošlog stoljeća i koji je obnovljen posljednjih godina, treba se suprotstaviti”, poručila je.
Posebno je istaknula kako njezin stav da je vođen rat protiv multietničke Bosne i Hercegovine ne negira sudski utvrđene činjenice da je nad Bošnjacima počinjen genocid ili da je postojao velikosrpski projekt.
Scena.ba
