Bosna i Hercegovina se još nije pridružila Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), a bilo je naznaka da će se to dogoditi tijekom 2026. godine.
I dalje postoji mogućnost da se to dogodi tijekom ove godine, čime bi novčane transakcije između Bosne i Hercegovine i 41 europske države bile znatno jeftinije. Procjenjuje se da te transakcije godišnje koštaju 100 milijuna eura zbog toga što država nije dio SEPA-e. Konkretnije, stanovništvo zemalja koje nisu u SEPA-i plaća šest puta više naknade za transakcije. Primjera radi, naknada za poslanih 100 eura (200 KM) iz inozemstva u Bosnu i Hercegovinu u prosjeku iznosi 10 KM, što je pet posto od ukupnog iznosa poslanog novca. Kada se Bosna i Hercegovina pridruži SEPA-i, ta će naknada iznositi 0 KM. Na entitetskim je vlastima da usvoje set zakona kako bi država postala članica SEPA-e. Federacija Bosne i Hercegovine morala je usvojiti tri potpuno nova zakona, a to su Zakon o platnim uslugama, Zakon o elektroničkom novcu i Zakon o računima za plaćanje. Osim toga, morala je izmijeniti i dopuniti još tri zakona, a to su Zakon o bankama, Zakon o zaštiti korisnika financijskih usluga i Zakon o mikrokreditnim društvima.
Koja je svrha HDZ-ovih amandmana?
Zastupnički dom Parlamenta FBiH usvojio je set navedenih zakona, a Dom naroda Parlamenta FBiH to je učinio nešto kasnije, ali uz predložene amandmane HDZ-ovih izaslanika. Kako doznaje Klix.ba, HDZ je navedene amandmane predložio predstavljajući to kao inicijativu Hrvatskih pošta Mostar. Međutim, pojedinci u političkim krugovima pretpostavljaju da je svrha tih amandmana da se preko navedenog poštanskog operatora omoguće novčane transakcije onima koji su na popisu sankcioniranih stranih državljana. To se prvenstveno odnosi na zamjenika predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Marinka Čavaru (HDZ). On je od 2022. godine na američkom popisu sankcioniranih, zbog čega su mu onemogućene novčane transakcije preko banaka, što znači da preko banke ne može primati ni plaću.
Bankarski sektor je, kako se doznaje, bio protiv HDZ-ovih amandmana na set zakona koji su uvjet za pridruživanje SEPA-i.
Pokušali smo kontaktirati predsjednika Kluba Hrvata u Domu naroda Damira Džebu (HDZ) i njegovog zamjenika Ivu Tadića (Hrvatski demokratski savez) za komentar o ovom pitanju, ali do objave teksta nisu odgovorili na naš poziv. S obzirom na to da je Zastupnički dom Parlamenta FBiH taj set zakona usvojio u jednom obliku, a Dom naroda s HDZ-ovim amandmanima, bilo je potrebno da oba doma usuglase usvojene zakone. No, to se još nije dogodilo, zbog čega ti zakoni još nisu objavljeni u Službenim novinama. S druge strane, Republici Srpskoj predstoji još usvajanje Zakona o platnim uslugama.
Otežane okolnosti
Opisane okolnosti, prvenstveno u FBiH, mogle bi otežati pristupanje Bosne i Hercegovine SEPA-i. Bojazan da bi pristupanje moglo biti otežano postoji zbog još dva razloga. Naime, Bosna i Hercegovina je u utrci s vremenom da zahtjev za pristupanje podnese prije nego što Europska unija počne s revidiranjem propisa koji se odnose na SEPA-u. Potencijalni bi problem mogao biti ako Bosna i Hercegovina ponovno bude uvrštena na sivi popis Odbora stručnjaka za procjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma (MONEYVAL). Preciznije, riječ je o sivom popisu Radne skupine za financijske mjere protiv pranja novca (FATF), ali se u Bosni i Hercegovini najčešće naziva MONEYVAL-ovim popisom. Nakon što se usvoje svi navedeni zakoni, Središnja banka Bosne i Hercegovine će Europskom platnom vijeću (EPC) podnijeti zahtjev za pridruživanje SEPA-i. EPC će nakon toga razmotriti je li Bosna i Hercegovina učinila sve ono što se od nje tražilo. Vijeće može donijeti odluku nepovoljnu za Bosnu i Hercegovinu, ali to se rijetko događa. Bosna i Hercegovina i Kosovo jedine su države Zapadnog Balkana koje nisu dio SEPA-e.
Scena.ba
