Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana. Razlog tome je usklađivanje kalendarske godine s astronomskom godinom, da ne bi s vremenom Nova godina pala u ljeto, a grožđe dozrijevalo u prosincu ili siječnju. Tako mjesec veljača, koji inače ima 28 dana, u prijestupnoj godini ima 29 dana.
U julijanskom kalendaru prijestupne godine su sve djeljive s 4. Reformom kalendara 1582. godine novi gregorijanski kalendar dodaje uvjet da su godine djeljive sa 100 prijestupne samo ako su djeljive i s 400.
Do prijestupne godine dolazi zato što godina (vrijeme potrebno da Zemlja napravi puni krug oko Sunca) traje otprilike 365,25 dana. S obzirom da to nije cijeli broj, uzima se da godina ima 365 dana, a svake četvrte godine se tih 0,25 dana skupi u cijeli broj pa na kalendar dodajemo još jedan dan (29. veljače).
S obzirom da niti to nije posve precizno i uzrokuje da svakih 100 godina ‘dobijemo’ jedan dan, matematičari su odlučili da jednom u stoljeću preskačemo prijestupnu godinu, no samo ako godina nije djeljiva s brojem 400 jer bi u protivnome kalendar počeo zaostajati.
Ovim načinom računanja postiglo se da kalendar kasni svega 1 dan u 8.000 godina, a izgleda da nam za sada to ne pričinjava veće probleme.
Svake četiri godine tako se akumulira 24 sata viška koji su u kalendaru dodani kao novi dan kako bi se mjerenje vremena koordiniralo s pozicijom Zemlje u odnosu na Sunce.
Zašto baš veljača?
Veljača je najkraći mjesec koji čak i s tim dodanim danom još uvijek traje dan ili dva manje od svih preostalih mjeseci. No, zbog čega je baš veljača tako kratka?
Stvar je zapravo u tome što je prije tri tisuće godina, dok još nije postojao kalendar kakav danas koristimo, godina trajala kraće, a počinjala je i završavala u doba koje se poklapalo s ciklusima sijanja i sjetve u Rimskom Carstvu.
Mjerenje vremena, samo nalik kalendarskom, postojalo je zato da se obilježe agrikulturne faze, a u zimskom razdoblju – između današnjeg prosinca i ožujka – vrijeme se uopće nije mjerilo. Poslije, kada su uvedeni prvi kalendari, godina je trajala 355 dana, a počinjala je ožujkom kada su i rimski poljoprivrednici počinjali sadnju i mjerenje vremena. Kada je uvođenjem julijanskog, a poslije i gregorijanskog kalendara Nova godina pomaknuta, pomaknuo se i najkraći mjesec. Prijestupni dan dodan je veljači baš zato što je riječ o mjesecu koji je najkraći.
Scena.ba
