Danas je Dan državnosti Bosne i Hercegovine, koji se proslavlja prema povijesno vrlo značajnom datumu – 25. studenome 1943. godine, kada je održano prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine), u Mrkonjić-Gradu. Tada je donesena odluka o obnovi državnosti BiH, potvrđene su njezine povijesne granice, koje su datirale još iz vremena srednjovjekovne Bosne, te je Bosna i Hercegovina definirana kao jedna od šest ravnopravnih republika u tadašnjoj Jugoslaviji.
Nakon nekoliko dana (29. studenoga) spomenuta odluka ZAVNOBiH-a je potvrđena i službeno objavljena na Prvom zasjedanju AVNOJ-a, odnosno Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije, u Jajcu. Treba napomenuti da je Bosna i Hercegovina, nakon što je oslobođena 1945. godine, dobila zastavu i grb, koji su bili njezini prepoznatljivi i glavni simboli za vrijeme socijalizma, sve do 1992. godine i početka agresije na BiH.
Jedinstvena i nedjeljiva
Ono što je bilo najvažnije i zaključak zasjedanja ZAVNOBiH-a, jest upravo činjenica da je Bosna i Hercegovina, odlukom na tom zasjedanju, definirana kao jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj će svi narodi imati ista prava. Treba dodati da je ovu odluku na zasjedanju ZAVNOBiH-a potvrdilo i izglasalo 247 vijećnika ZAVNOBiH-a svih bosanskohercegovačkih naroda.
Rođen pisac Feliks Lope de Vega Carpío
1562. – Rođen Feliks Lope de Vega Carpío (Félix Lope de Vega y Carpio), najznačajniji španjolski dramski pisac, koji je, prema predaji, napisao više od 1.800 komedija i drama, od kojih je sačuvano i utvrđeno da su njegove približno 500, nekoliko tisuća stihova, više romana, kronika i povijesnih zapisa. Djela: komedije i drame “Peribañez“, “Kazna bez osvete“, “Seviljska zvijezda“, “Madridski čelik“, “Cvijeće Don Huana“, “Nagrada za dobro govorništvo“, “Preko mosta“, “Dovitljiva djevojka“, “Baštovanov pas“, “Budalasta vlastelinka“, “Fuente Ovejuna“, roman “Doroteja“…
1763. – Umro francuski pisac Abbé Prévost (Abbé Prévost), poznat po romanu “Manon Lescaut“, prema kojem su skladatelji Jules Massenet (Jules Massenet) i Giacomo Puccini (Giacomo Puccini) napisali opere.
1826.– Rođen srbijanski pisac Jovan Đorđević, osnivač Srpskog narodnog kazališta u Novom Sadu i jedan od osnivača Narodnog kazališta u Beogradu, te profesor povijesti na Velikoj školi u Beogradu. Kratko je bio i ministar prosvjete Srbije.
1828. – Franjo Rački, hrvatski povjesničar i političar, svećenik, publicist, kulturni djelatnik, “otac hrvatske moderne kritičke historiografije“, rođen je na današnji dan.
1835. – Rođen američki industrijalac škotskog podrijetla Andrew Carnegie (Andrew Carnegie), koji je ogromno bogatstvo uložio u dobrotvorne svrhe, uglavnom u osnivanje javnih knjižnica u SAD i drugim zemljama, pod uvjetom da lokalne vlasti ustupe zemljište za zgradu i osiguraju njezino održavanje. Iz poslovnog života se povukao 1901., 18 godina prije smrti, a 1900. je objavio “Evanđelje bogatstva“, s tezom da “bogat čovjek umire sramno“.
1844. – Njemački inženjer Karl Friedrich Benz (Carl Friedrich Benz), koji je 1885. konstruirao jedan od prvih automobila, rođen je na današnji dan. Osnovao je kompaniju “Benz” za izradu benzinskih motora i automobila, od koje je udruživanjem nastao “Daimler-Benz“. Općenito je priznat kao jedan od izumitelja motornog vozila.
Umro francuski glumac Gérard Philipe
1959. – Umro francuski filmski i kazališni glumac Gérard Philipe (Gérard Philipe), čija se gluma odlikovala velikim senzibilitetom. Osim brojnih kazališnih, proslavio se i ulogama u filmovima: “Đavao u tijelu“, “Parmski kartuzijanski samostan“, “Fanfan La Tulipe“, “Ljepotice noći“, “Crveno i crno“, “Veliki manevri“, “Idiot“, “Oholi“, “Opasne veze“, “Gospodin Ripois“.
1968. – Preminuo američki pisac Upton Sinclair (Upton Sinclair), autor više romana sa socijalnim temama, političkih i socijalnih spisa u kojima je opisao poraznu sliku kapitalističkog svijeta. Djela: “Džungla“, “Metropola“, “Kralj ugljen“, “Jimmie Higgins“, “Kraj svijeta“, “Između dva svijeta“, “Zmajevi zubi“, “Široka je kapija“, “Predsjednikov agent“, “Svijet koji treba osvojiti“, “Predsjednička misija“.
1970. – Japanski pisac Yukio Mishima (Yukio Mishima) počinio javno ritualno samoubojstvo, kao znak prosvjeda protiv pozapadnjačenja Japana. Djela: romani “Ispovijest maske“, “Šum valova“, “Zlatni paviljon“, “Poslije banketa“, “Mornar koji je iznevjerio more“, drama “Pet modernih no igara“.
1977. – Umro Matija Bravničar, slovenski skladatelj i profesor kompozicije na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Ljubljani. U svoja djela, naročito simfonijska, često je unosio motive iz slovenskog glazbenog folklora. Djela: opere “Sablazan u Šentflorijanskoj dolini” i “Sluga Jernej i njegovo pravo“; uverture “Kralj Matjaž“, “Slovenska plesna burleska“, “Belokranjska rapsodija“, “Simfonijski plesovi“, “Hymnus Slavicus“.
2001. – Američka kompanija “Advanced Cell Technology” priopćila je da je klonirala ljudski embrij. Prema izjavi znanstvenika, dostignuće će biti korišteno u medicini, a ne za kloniranje ljudskog bića.
2005. – Preminuo Đorđe Kisić, bosanskohercegovački glazbenik, bubnjar čuvene sarajevske pop-rock grupe „Indexi“. Od 1966. je bio i član Plesnog orkestra RTV Sarajevo. „Indexe“ je napustio 1968. godine i postao profesionalni bubnjar Plesnog orkestra. Od 1973. je bio u Simfonijskom orkestru RTV Sarajevo. S „Indexima“ je ponovo surađivao od 1976. godine.
2011. – Umro Vasilij Aleksejev, ruski dizač utega, svjetski i olimpijski prvak. Postavio je 80 svjetskih rekorda i osvojio zlatne olimpijske medalje na Igrama 1972. i 1976. godine.
2013. – Preminuo Foreststorn “Chico” Hamilton (Chico), američki jazz bubnjar i skladatelj. Od 1950-ih snimio je više od 60 albuma, a pojavio se i u nizu filmova. U New Yorku je 1965. osnovao producentsku kuću, a pomogao je i u osnivanju Programa jazz i suvremene glazbe na njujorškom New School sveučilištu.
2016. – Umro Fidel Castro (Castro), kubanski predsjednik i revolucionar. Vladao je Kubom od 1959. godine.
2020. – Od posljedica srčanog udara, u 61. godini života, preminuo Diego Armando Maradona (Diego), argentinski nogometaš, svjetski prvak s Argentinom iz Meksika 1986. godine, jedan od najboljih i najpopularnijih nogometaša svih vremena. Bio je i izbornik nogometne reprezentacije Argentine.
Scena.ba
