Građani Bosne i Hercegovine „rasuti” su u više od 50 zemalja diljem svijeta, pokazuju posljednji službeni podaci nadležnih institucija.
Najnovije Izvješće o provedbi Politike o suradnji s iseljeništvom za 2025. godinu otkriva da milijuni građana podrijetlom iz BiH naseljavaju druge države, što potvrđuje dubinu demografske krize s kojom se zemlja suočava.
Službeni podaci o broju iseljenika
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH pripremilo je analizu stanja iseljeništva za 2024. godinu, koja je poslužila kao osnova za izradu novog Migracijskog profila.
„Ukupan broj osoba koje žive u iseljeništvu, a vuku podrijetlo iz BiH, procijenjen je na 2,2 milijuna. Ovaj broj uključuje osobe rođene u BiH koje su napustile svoju zemlju, kao i procijenjeni broj njihovih potomaka u zemljama prijma. Ukupan broj prve generacije emigranata, odnosno onih koji su rođeni u BiH, a žive izvan njezinih granica u 54 zemlje svijeta, iznosi 1.790.597”, navode iz resornog ministarstva.
Primjer Mrkonjić Grada: Tvrtke prisiljene na uvoz radne snage
Mrkonjić Grad je jedna od općina čiji brojni građani sreću traže izvan lokalne zajednice, najčešće u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj i Italiji, prenose Nezavisne. Ističe se kako se lokalne zajednice ne mogu same izboriti s ovim problemom.
„Bez sustavnih rješenja i dobre državne strategije, odlazak stanovništva nemoguće je zaustaviti”, poručuje Vođević.
Upozorenja demografa: „Bazen ljudskih potencijala je iscrpljen”
Demografski analitičar Adnan Ferhatbegović ocjenjuje da su podaci o iseljavanju više nego zabrinjavajući, unatoč prividnom blagom padu trenda u posljednje dvije godine.
„Službeni podaci pokazuju da je od 2015. godine građanima BiH u zemljama EU-a izdano oko 400.000 boravišnih dozvola. Iako se čini da trend blago opada, razlog za to je sumoran – naš demografski bazen ljudskih potencijala strašno je iscrpljen. Jednostavno, sve je manje ljudi koji uopće mogu otići”, upozorava Ferhatbegović.
Negativni trendovi i „odlazak umova”
U posljednjem Migracijskom profilu ukazano je na kontinuirani negativni saldo migracija. Agencija za statistiku BiH bilježi rastući negativni prirodni prirast od 2017. godine.
„Kada se tome doda odlazak mladih i visokoobrazovanih ljudi, u čije je školovanje BiH uložila milijune maraka, suočavamo se s ozbiljnim smanjenjem kvalitete ljudskih resursa”, stoji u izvješću za 2025. godinu.
Kao glavni uzroci „odlaska umova” (brain drain) targetirani su visoka stopa nezaposlenosti mladih, ali i olakšani uvjeti koje zemlje EU-a nude za visokokvalificirane radnike, studente i istraživače, što dodatno potiče stalnu emigraciju iz BiH.
Scena.ba
