Njemačka je od početka 2024. deportirala 30 posto više ljudi u odnosu na prošlu godinu kada je to povećanje iznosilo 25 posto u usporedbi s 2022., rekao je glasnogovornik njemačkog ministarstva unutarnjih poslova u petak.
Rekao je da su razlog za to stroži zakoni koji su stupili na snagu.
Od početka ove godine naovamo, zabilježeno je 6316 deportacija dok je u istom razdoblju 2023. bilo 4792 deportacija.
Njemačka je tijekom cijele 2023. deportirala 16.430 osoba, a 2022. je ta brojka iznosila 12.945.
Mnogi ljudi su u prethodne dvije godine deportirani u Sjevernu Makedoniju, Gruziju i Austriju. Njemačka mnoge deportira u druge zemlje članice Europske unije jer su mnogi tamo živjeli prije nego što su došli u Njemačku te bi stoga trebali proći postupke za dobivanje azila u tim državama.
Deportacije su zadobile novu pažnju otkako je u Mannheimu afganistanski imigrant ubio njemačkog policajca. Njemačka dosad nije deportirala državljane Afganistana i Sirije u njihove matične zemlje jer ih se smatra nesigurnima.
Njemački kancelar Olaf Scholz je u četvrtak objavio da želi ponovo dozvoliti deportaciju teških kriminalaca u Afganistan i Siriju. Ministarstvo unutarnjih poslova trenutno razmatra moguće načine da se to ostvari.
Pro Asyl, njemačka organizacija koja se zalaže za prava izbjeglica, osudila je Scholzovu inicijativu.
“Međunarodno pravo jasno zabranjuje deportacije u Afganistan i Siriju”, rekao je čelnik organizacije Karl Kopp za novine Augsburger Allgemeine objavljene u petak.
Kopp je Scholzovu namjeru opisao kao nezakonitu jer “su obje zemlje poznate po svom korištenju mučenja i nehumanih kazni”.
Njemačko ministarstvo vanjskih poslova je u petak također upozorilo protiv suradnje s talibanima, koji upravljaju Afganistanom, u vezi deportiranja afganistanskih prijestupnika, rekavši da bi islamistička vlada u slučaju takvog poteza tražila međunarodno priznanje.
“Talibani će htjeti barem djelomično međunarodno priznanje u zamjenu za bilo kakvu repatrijaciju”, rekao je glasnogovornik njemačke ministrice vanjskih poslova Annalene Baerbock u Berlinu.
“A činjenica je da njemačka vlada ne priznaje de facto talibansku vladu u Afganistanu, poput svake druge zemlje u svijetu, i ne surađuje s njom”.
Postoji samo povremen kontakt “na tehničkoj razini” u pojedinačnim slučajevima, dodao je glasnogovornik.
Talibani su ranije pokazali da su otvoreni za suradnju što se tiče prihvata afganistanskih kriminalaca i opasnih pojedinaca.
Scena.ba
