Potezi Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a, nakon lokalnih izbora u BiH, konkretno u Banjoj Luci, otvaraju pitanje koliko su glasovi građana zapravo važni za ovu stranku i da li je u pitanju direktno ruganje biračima.
Naime, Dodik je nedavno jasno stavio do znanja da rezultati izbora za njega ne važe, jer će rukovodstvo stranke odlučiti ko će postati odbornik, bez obzira na to što su građani svoj glas već dali.
Nakon sastanka sa članovima Gradskog odbora Banja Luka, Dodik je najavio da će svi kandidati sa liste SNSD-a potpisati ostavke, a da će on lično izabrati 11 odbornika koji će ući u Skupštinu grada.
“Ono što smo dogovorili jeste da će svaki kandidat na listi SNSD-a u Banjaluci potpisati ostavku, a mi, rukovodioci stranke, odabraćemo 11 ljudi koji će predstavljati stranku u Skupštini”, poručio je Dodik.
Ovakva izjava sigurno izaziva negodovanje među građanima koji su svoj glas dali osobi, ali ne nužno i stranci. Postavlja se, dakle, pitanje: Da li se ovo može smatrati demokratskim procesom ili čistim pokazivanjem političke moći? Naime, ako rukovodstvo stranke bira ko će biti odbornik, a ne birači, kakva je onda uloga građana u cijelom izbornom procesu?
Dodikov pristup dodatno je komplikovan njegovim odnosom prema gradonačelniku Banja Luke, Drašku Stanivukoviću. Dodik je pozvao Stanivukovića da formira skupštinsku većinu, naglašavajući da SNSD kontrolira 14 odbornika u gradskoj Skupštini, ali da to nije dovoljno za većinu. “Želimo mu sreću u formiranju većine, ali ako ne uspije, mi nećemo preuzimati odgovornost za stanje u gradu”, rekao je Dodik.
Dodikov potez, u kojem on sam odlučuje ko će predstavljati građane u NSRS-u, može se tumačiti kao još jedan korak ka urušavanju ionako krhkog demokratskog sistema u Republici Srpskoj. Izgleda da je volja naroda postala manje važna od volje političkih lidera (Dodika op. a.), što stvara opasan presedan za buduće političke procese u ovom entitetu.
Slučaj Nikole Šobota, kandidata za gradonačelnika, dodatno baca svjetlo na neiskrenost političkih koalicija. Dodik je priznao da Šobot nije imao podršku svih koalicionih partnera, ali je i ovdje, kao i u slučaju odbornika, krivicu prebacio na druge.
Pitanje koje ostaje je: koliko dugo će građani manjeg bh. entiteta trpjeti ovakvo ponašanje? Jer ako se biračka volja može jednostavno “poništiti” i zamijeniti voljom jednog čovjeka, onda se postavlja ozbiljno pitanje o smislu izbora i budućnosti demokratije u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.
