Novi val zapadnih sankcija s masovnim blokiranjem bankovnih plaćanja, uključujući i preko zemalja koje se smatraju ‘prijateljskim’, mogao bi dovesti do ‘smrti’ ruskog gospodarstva. Prvi zamjenik predsjednika ruske središnje banke Vladimir Čistjuhin izjavio je to u srijedu na zasjedanju Sanktpeterburškog međunarodnog pravnog foruma.
Prema njegovim riječima, probleme s isplatama ‘treba riješiti što je prije moguće’, a ne prezirati ‘egzotične’ ili zastarjele mehanizme. ‘Ono što nam se jučer činilo nepopularnim – zamjene, neki klirinški sustavi, korištenje kriptovaluta – sve treba testirati, sve treba isprobati’, pozvao je Čistjuhin, prenosi Moscow Times.
‘Ako nema normalnih plaćanja za proizvode vezane uz vanjskoekonomsku aktivnost za našu zemlju ovisnu o izvozu i uvozu, to je jednostavno propast, to je smrt’, dodao je. Od početka zime ruske tvrtke imaju problema s plaćanjem, nedugo nakon što je američki predsjednik Joe Biden proširio ovlasti američkog ministarstva financija i dopustio mu da svim bankama u svijetu prekine isplate u dolarima zbog pomoći ruskom vojno-industrijskom kompleksu.
Banke u Turskoj i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, ključnim središtima za paralelni uvoz u Rusiju, počele su blokirati plaćanja. Zatim su se financijskoj blokadi pridružile banke Kine, glavnog kupca ruske nafte i najvećeg dobavljača uvozne robe na rusko tržište. Do kraja ranog proljeća, prema procjenama Instituta za financijska istraživanja Chong-yang pri Narodnom sveučilištu Kine u Pekingu, obustavljeno je 80 posto obračuna između Rusije i Kine.
Nade da će se situacija radikalno popraviti nakon posjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina Kini pokazale su se uzaludnim. Iako su Putin i Xi Jinping razgovarali o stvaranju izolirane mreže kineskih banaka koje bi vodile nagodbe s Rusijom i ne bi se bojale zapadnih sankcija, pokazalo se da su njezini razmjeri mnogo manji od onoga čemu se ruska strana nadala, piše Financial Times.
Krajem svibnja, kazahstanske banke počele su blokirati transfere iz Rusije u Kinu, navodeći da najveća kineska banka u Kini redovito ‘raspoređuje’ kazahstanska plaćanja za sankcionirane proizvode. Dana 12. lipnja američko ministarstvo financija dodalo je Moskovsku burzu i njene ključne strukture za namiru (Nacionalni klirinški centar i Nacionalni depozitar za namiru) na popise sankcija, nakon čega je zaustavljeno burzovno trgovanje dolarom, eurom i hongkonškim dolarom u Rusiji.
Istovremeno, sankcijama su obuhvaćene podružnice Sberbank VEB-a u Kini i Indiji, podružnice VTB-a u Kini, Indiji i Hong Kongu, kao i tri podružnice Promsvyazbanke – kineska, indijska i kirgiska. Uz sankcije protiv banaka, Sjedinjene Države proširile su koncept ‘ruskog vojno-industrijskog kompleksa’; sada se pod ‘obrambenim kompleksom’ Rusije podrazumijevaju sve tvrtke koje se nalaze na popisu sankcija, čak i one koje nisu izravno povezane s proizvodnjom vojnih proizvoda.
U pozadini problema s plaćanjem, isporuke uvezene robe u Rusiju u razdoblju od siječnja do travnja pale su za devet posto, na 84,6 milijardi dolara. Pad je zahvatio sve regije: uvoz iz Europe i Amerike pao je za 19 posto, iz Azije četiri posto, a iz Afrike za pet posto. Nove sankcije mogle bi rusku ekonomiju lišiti još 15-20 posto uvoza, predviđaju analitičari PSB-a.
‘Važno je kako će strane iz prijateljskih zemalja reagirati na novi val geopolitičkog pritiska’, pišu. ‘Dakle, Sjedinjene Države također su uvele sankcije protiv podružnica najvećih ruskih banaka u Indiji i Kini, a to bi moglo dodatno zakomplicirati prilagodbu novim sankcijama i negativno utjecati na količine izvoza iz Rusije.’
Scena.ba
