ASTRONOMI su otkrili dosad nezabilježen događaj u svemiru. Iz istog dijela svemira stigle su dvije potpuno različite provale gama-zračenja, među najsnažnijim eksplozijama u svemiru, u razmaku od samo četiri minute. Otkriće je toliko neobično da bi moglo promijeniti dosadašnje razumijevanje nastanka takvih eksplozija.
Provale gama-zračenja, poznate pod oznakom GRB, znanstvenici uglavnom dijele u dvije skupine. Kratke traju manje od dvije sekunde i obično nastaju spajanjem neutronskih zvijezda ili drugih iznimno gustih svemirskih tijela, poput crnih rupa.
Duge provale traju više od dvije sekunde i najčešće nastaju kada se uruši jezgra masivne zvijezde na kraju njezina života. No novi događaj, koji je dobio oznaku GRB 160425A, pokazuje obilježja obiju vrsta, što se ne uklapa u postojeća objašnjenja, piše ScienceAlert.
Dvije eksplozije u razmaku od četiri minute
Neobičan signal zabilježio je 25. travnja 2016. svemirski opservatorij Neil Gehrels Swift. Znanstvenici su naknadno analizirali podatke i utvrdili da se zapravo radilo o dvije različite provale gama-zračenja, odvojene razdobljem bez takvog zračenja.
Izvor se nalazi u vrlo udaljenoj galaksiji, a svjetlosti je trebalo približno 5.5 milijardi godina da stigne do Zemlje. To znači da se događaj zbio gotovo milijardu godina prije nastanka Sunčeva sustava, a njegovo je zračenje tek 2016. stiglo do naših instrumenata.
Znanstvenici smatraju da je iznimno malo vjerojatno da su dvije potpuno nepovezane eksplozije slučajno proizvele signale iz gotovo istog smjera u tako kratkom razmaku. Zato pretpostavljaju da obje provale imaju zajedničko podrijetlo.
“Ovo je zasad jedini zabilježeni događaj s takvim svojstvom”
“Ovo je zasad jedini zabilježeni događaj s tako neobičnim svojstvom. Pomislio bih da se radi o dva neovisna izboja, ali vjerojatnost da se dogode zajedno, u istom smjeru i otprilike u isto vrijeme, toliko je mala da moramo pretpostaviti kako par ima zajedničko porijeklo”, rekao je astrofizičar Bing Zhang sa Sveučilišta u Hong Kongu.
Zhang je jedan od autora istraživanja objavljenog u časopisu Nature Astronomy. Znanstvenici su analizirali trajanje, energiju i druga svojstva obaju signala te zaključili da se svaki od njih uklapa u drukčiju, dosad poznatu skupinu provala gama-zračenja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Prva eksplozija trajala 1.7 sekundi, druga više od 50
Prva provala, označena kao G1, trajala je samo 1.7 sekundi. Njezina svojstva odgovaraju kratkim provalama koje se obično povezuju sa spajanjem iznimno gustih nebeskih tijela, poput neutronskih zvijezda.
Nakon približno četiri minute uslijedila je druga provala, G2, koja je trajala 51.2 sekunde. Njezina obilježja odgovaraju dugim provalama, koje se najčešće povezuju s urušavanjem masivnih zvijezda i njihovim eksplozijama.
Posebno iznenađuje energija oslobođena tijekom druge provale. Prema Zhangovu objašnjenju, ukupna energija koju Sunce emitira tijekom cijelog svojeg životnog vijeka nije dovoljna da objasni njezinu snagu ako se pretpostavi da se zračenje širi jednako u svim smjerovima.
Međutim, provale gama-zračenja obično oslobađaju energiju u uskim snopovima, što znatno mijenja procjene stvarno oslobođene energije. Znanstvenici zato moraju uzeti u obzir i smjer širenja zračenja kako bi procijenili snagu eksplozije.
Tri neobična obilježja za koja nemaju objašnjenje
Ovaj događaj razlikuje se od prethodno zabilježenih provala po tri ključna obilježja. Riječ je o dvjema jasno odvojenim eksplozijama, između kojih je nastupila višeminutna pauza, a svaka ima svojstva različite vrste provale gama-zračenja.
Problem je što se te dvije vrste eksplozija uobičajeno povezuju s potpuno različitim procesima. Jedna nastaje spajanjem gustih nebeskih tijela, a druga urušavanjem masivne zvijezde. Njihova pojava u istom događaju zato predstavlja velik izazov postojećim teorijama.
Pet mogućih objašnjenja, ali nijedno nije uvjerljivo
Istraživači su razmotrili pet mogućih objašnjenja. Prvo je da se radi o dvjema nepovezanim eksplozijama u različitim galaksijama koje su slučajno bile usmjerene prema Zemlji u razmaku od samo nekoliko minuta.
Vjerojatnost da se takva podudarnost dogodi u određenom trenutku i dijelu neba procijenjena je na približno dva prema bilijun. Čak i kada se uzmu u obzir sve godine promatranja opservatorija Swift, takvo podudaranje ostaje iznimno malo vjerojatno.
Druga je mogućnost da su se dvije nepovezane eksplozije dogodile u istoj galaksiji, ali na različitim mjestima. Znanstvenici procjenjuju da je i takva slučajnost još manje vjerojatna od prve mogućnosti.
Je li druga eksplozija bila nastavak prve?
Treći scenarij pretpostavlja da je riječ o rijetkoj vrsti kratke provale koja nakon početne eksplozije proizvodi dodatno, slabije zračenje. Takvi su događaji poznati, ali u ovom slučaju druga je provala bila previše snažna, a razmak između signala predug.
Četvrta mogućnost jest da je prva, kratka provala bila samo uvod u glavnu eksploziju masivne zvijezde. Međutim, znanstvenici smatraju da bi takav početni bljesak trebao biti znatno slabiji od onoga koji su zabilježili.
Možda je riječ o dosad nepoznatom mehanizmu
Peto objašnjenje pretpostavlja da su obje provale nastale u istom složenom sustavu koji uključuje više nebeskih tijela. U takvom bi se sustavu mogla dogoditi povezana eksplozija s obilježjima dviju različitih vrsta provala gama-zračenja.
No istraživači zasad ne znaju kakav bi sustav mogao proizvesti takav događaj ni koji bi fizički mehanizam mogao povezati procese koji se inače smatraju odvojenima. Zato ni ovo objašnjenje ne nudi konačan odgovor.
“Iscrpili smo mogućnosti”
“Tu nastaje problem. Iscrpili smo mogućnosti”, priznao je Zhang.
“Svi scenariji imaju ozbiljne poteškoće. Kao teoretičaru koji se provalama gama-zračenja bavi više od dva desetljeća, ovo mi je bio pravi izazov”, zaključio je.
Istraživanje je objavljeno 23. listopada 2026. u znanstvenom časopisu Nature Astronomy pod naslovom “An intertwined short and long γ-ray burst with a 4-minute separation”. Autori smatraju da će zbog ovog otkrića možda trebati ponovno razmotriti način na koji znanstvenici razvrstavaju provale gama-zračenja i objašnjavaju njihov nastanak.
Scena.ba
