Piše: Dragan Bradvica
dragan@dnevni-list.ba
Opća razina rizika po financijsku stabilnost u prvoj polovini 2025. godine blago je povećana u odnosu na 2024. godinu, ali se i dalje nalazi u okviru koji se definira kao niska do umjerena razina rizika. Smanjena je i očekivana stopa ekonomskog rasta za ovu godinu, dok je razina inflacije revidirana naviše. U tim okolnostima, uspješnost i otpornost bh. bankovnog sustava se i dalje procjenjuje kao visoka. Najizraženiji rizici u 2025. su oni koji dolaze iz međunarodnog okruženja, a isti će vjerojatno biti u fokusu i u narednim godinama, dominantno oblikujući makroekonomske trendove u BiH. Ovo je sažetak novog izvješća Središnje banke Bosne i Hercegovine ‘Ocjena rizika po financijsku stabilnost 2025.’
Rast
Navodi se kako rizici po financijsku stabilnost iz domaćeg okruženja također su izraženiji u odnosu na prethodnu godinu, dominantno pod utjecajem dva ključna makroekonomska pokazatelja.
– Preciznije, usporen ekonomski rast, s jedne, te ubrzan rast inflacije, s druge strane, dominantno su oblikovali makroekonomsku sliku BiH u prvoj polovini
2025. Realni ekonomski rast BiH za prvih šest mjeseci 2025. iznosio je 1,7 posto na godišnjoj razini, što predstavlja najlošiji polugodišnji rezultat u prethodnih pet godina, odnosno od 2020. kada je BiH pogođena prvim valom COVID-19
pandemije. Promatrano s proizvodne strane, rast BDP-a je vođen pozitivnim trendovima u uslužnom sektoru, prije svega kroz porast trgovine na veliko i malo kao najveće kategorije BDP-a, dok, s druge strane, proizvodni sektor, prvenstveno industrijska proizvodnja, kontinuirano negativno doprinosi ukupnom ekonomskom rastu BiH, stoji u izvješću.
Inflatorni udari
Nadalje, ukupni inflatorni pritisci značajno su ojačali tijekom 2025., usprkos stabilizaciji potrošačkih cijena u eurozoni. Najveći rast potrošačkih cijena u ovoj godini zabilježen je u kategorijama hrane i ugostiteljskih usluga. Tako je inflatorna stopa u kategoriji ‘Hrana i bezalkoholna pića’ skoro četiri puta veća u odnosu na prosjek 2024., dok je rast cijena u kategoriji ‘Restorani i hoteli’ također na visokoj razini od 6,3 posto. Iako je bh. ekonomija snažno oslonjenja na uvoz hrane (blizu 10 posto ukupnog bh. uvoza roba se odnosi na prehrambenu industriju), pa je u značajnoj mjeri ovisna o kretanju cijena na međunarodnim tržištima, izvjesno je da su i interni čimbenici u ovoj godini imali značajan utjecaj na razinu potrošačkih cijena.
– Naime, snažan rast prosječnih plaća nakon promjene razine minimalne plaće početkom godine (prosječne neto plaće su porasle za 13 posto u prvoj
polovini ove godine), prelio se na rast cijena usluga, što je jedan od razloga zašto se kretanje inflatornih pritisaka u tekućoj godini značajno razlikuje od onog u eurozoni. Za razliku od neto plaća, stopa nezaposlenosti je zabilježila obrat pozitivnog trenda pa je zaključno s prvim polugodištem stopa nezaposlenosti porasla na 13,1 posto, sa 11,7 posto na kraju prethodne godine. Utjecaj promjene minimalne plaće na tržište rada će ostati u fokusu i u narednom razdoblju, te predstavljati potencijalni izvor rizika, imajući u vidu da je još uvijek kratko razdoblje kako bi se efekti te odluke mogli kvantificirati na mapi rizika kao pozitivni ili negativni, naglašava se.
Scena.ba
