Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnim ekonomskim upozorenjima s dviju strana. Dok je sve izvjesniji sutrašnji povratak na sivu listu Moneyvala zbog neispunjenih obveza u borbi protiv pranja novca, Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorava na usporavanje ekonomskog rasta, rast zaduženosti i fiskalne rizike. Stručnjaci poručuju da bi posljedice mogli osjetiti i građani i gospodarstvo.
Povratak na sivu listu kao poraz države
Povratak na sivu listu Moneyvala ekonomisti vide kao poraz Bosne i Hercegovine. Vlasti su imale jasne zadaće i preporuke koje su trebale ispuniti, a pokušaji da se to učini uslijedili su tek u posljednji trenutak. Sve je izglednije da to nije bilo dovoljno, a posljedice bi mogli snositi građani, gospodarstvo i ukupna ekonomija države.
“Europa ima svoje standarde i mi, ako želimo živjeti u civiliziranom svijetu koji je Europa propisala, moramo usvojiti te standarde”, kaže ekonomski stručnjak Zoran Pavlović.
Vlast reagirala prekasno
Slična situacija dogodila se i prigodom prvog stavljanja Bosne i Hercegovine na sivu listu. Tada je BiH usvojila Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma te je nakon provjera skinuta s liste.
Međutim, kako nova obećanja nisu ispunjena, bivši guverner Središnje banke Bosne i Hercegovine Senad Softić smatra da bi proces ponovne provjere mogao trajati godinama.
“Naša vlast je pristupila tako da u posljednji trenutak pokuša ispraviti nešto. Moneyval ne funkcionira tako. On analizom utvrđuje što je učinjeno, a što nije učinjeno, daje određene preporuke i ostavlja dovoljno vremena. Najvjerojatnije ćemo dobiti novi akcijski plan sa svim onim što treba otkloniti, a oni će potom ponovno čekati određeno razdoblje. Ja procjenjujem godinu do dvije godine da bi se provjerilo je li sve ovo zaista urađeno”, smatra Softić.
Neispunjeni uvjeti
Jedan od ključnih uvjeta koji je ostao neispunjen jest usvajanje državnoga zakona o upravljanju nelegalno stečenom imovinom, ali i uspostavljanje registra stvarnih vlasnika na razini Federacije Bosne i Hercegovine.
Federalni ministar pravosuđa ranije je tvrdio da je problem u softverskom rješenju Svjetske banke, ali odgovor na zastupničku urgenciju o razlozima neusvajanja nikada nije dostavljen.
“Ako je obitelj Dodik u entitetu Republika Srpska bila spremna predstaviti registar stvarnih vlasnika u tom entitetu, nije mi jasno zašto mi to ne možemo učiniti u Federaciji BiH. Upravo zbog toga sam poslao urgenciju i još nisam dobio odgovor na vlastitu inicijativu”, kaže zastupnik NiP-a u Parlamentu FBiH Admir Čavalić.
Posljedice za gospodarstvo, investitore i dijasporu
Povratak na sivu listu u praksi znači strože kontrole financijskih tokova, sporiji i skuplji platni promet te dodatne administrativne procedure.
To bi moglo izravno pogoditi izvoznike, povećati troškove vanjskog zaduživanja kroz više kamatne stope, ali i dovesti do pojačanih kontrola novčanih doznaka iz dijaspore, koje godišnje iznose između 4,5 i pet milijardi konvertibilnih maraka.
“Nećemo imati pristup fondovima na način na koji bismo ga imali da nismo na toj listi i to predstavlja veliki problem za nove investitore. To dodatno otežava posao ljudima poput mene, jer se trudimo dovesti investitore u Bosnu i Hercegovinu. Naš zemljopisni položaj je fenomenalan, imamo nisku poreznu stopu, kvalificiranu radnu snagu i infrastrukturu. Sve to ide u našu korist, a onda dođe nešto tako nepotrebno kao što je pozicioniranje na sivu listu”, ističe Nedim Makarević, izvršni direktor Vijeća stranih investitora BiH.
MMF upozorava na rastuće rizike
Na ovakav razvoj događaja upozorio je i MMF, uz zabrinjavajuće procjene ekonomskih kretanja u zemlji. Ekonomski rast usporava i pao je na oko dva posto, inflacija ponovno raste, dok se entiteti nastavljaju zaduživati na međunarodnim tržištima kapitala. Iako Bosna i Hercegovina još nije prezadužena, ekonomisti upozoravaju da sadašnji trendovi nose ozbiljne rizike za budućnost.
“Bez obzira na to tko bude vlast, Federacija BiH će se morati zadužiti za više od dvije milijarde KM i 2027. godine, a zatim i 2028. godine, prema projekcijama Federalnog ministarstva financija. Dakle, ta zamka zaduživanja ne može se izbjeći. Problem je što imamo pad javnih prihoda, odnosno stagnaciju na tržištu rada”, upozorava Čavalić.
Fiskalna stabilnost pod pritiskom
MMF upozorava da trenutačni planovi domaćih vlasti ugrožavaju fiskalnu stabilnost zemlje. Istodobno, Bosna i Hercegovina, koja je na korak do ulaska u SEPA sustav, suočava se s novim ograničenjima zbog izvjesnog povratka na sivu listu Moneyvala.
Stručnjaci upozoravaju da se zemlja ponovno nalazi pred ozbiljnim ekonomskim izazovima, a kao jedan od ključnih razloga navodi se izostanak političke volje za provedbu reformi koje međunarodne institucije godinama traže.
Scena.ba
