Dok se Europa bori s teškim poplavama, pitamo se kakvu ulogu igraju klimatske promjene u ekstremnim kišama? Hoće li se poplave pogoršati kako globalne temperature rastu?
Snažne oluje izazvale su kaos diljem Španjolske, izazivajući jake kiše koje su izazvale bujične poplave. To je posljednja od nekoliko ekstremnih poplava ove godine.
U rujnu su teške poplave prisilile desetke tisuća ljudi da evakuiraju svoje domove jer su široka područja Austrije, Češke, Poljske i Rumunjske pogodile višednevne obilne kiše. Tisuće su bile prisiljene na evakuaciju ovog ljeta i u južnoj Njemačkoj.
Drugdje u svijetu, Ujedinjeni Arapski Emirati i Oman doživjeli su najtežu kišu od početka bilježenja. Potop u Keniji odnio je brojne živote i pokrenuo klizišta. A u Brazilu su poplave oštetile područje veličine jednako Velikoj Britaniji i raselile više od pola milijuna ljudi, piše Deutsche Welle (DW).
Dok su obalne poplave uglavnom uzrokovane vjetrovima i visokim plimama, riječne, podzemne vode i bujične poplave povezane su s obilnim oborinama. Rastuće globalne temperature, uzrokovane izgaranjem fosilnih goriva, čine oborine češćim i obilnijim u većini dijelova svijeta.
Koja znanost stoji iza ekstremnih poplava?
Modeliranje uzoraka padalina složen je proces, ali ima jedno jasno temeljno načelo fizike: vrući zrak zadržava više vlage.
Staklenički plinovi ispušteni u atmosferu djeluju poput pokrivača na zemlji, zadržavajući toplinu i uzrokujući porast temperatura. To dovodi do bržeg isparavanja vode na kopnu i u moru, što znači da kada pada kiša, ima više vode za oslobađanje. A kada se ogromna količina kiše izlije na zemlju u kratkom vremenu, to može dovesti do poplava.
Kapacitet zraka da zadrži vlagu raste za 7% sa svakim porastom od 1 stupnja Celzijusa (33,8 stupnjeva Fahrenheita). Od predindustrijske ere, globalna temperatura zraka porasla je za oko 1,3 stupnja Celzijusa.
Porast temperature također dovodi do pada padalina u obliku kiše umjesto snijega, što može učiniti područja na velikim nadmorskim visinama osjetljivima na poplave i klizišta. Studija iz 2022. objavljena u znanstvenom časopisu Nature otkrila je da se u snježnim, visokim dijelovima sjeverne hemisfere ekstremne količine oborina povećavaju u prosjeku za 15% po 1 stupnju Celzijusa zagrijavanja.
Kako klimatske promjene utječu na globalne padaline?
Klimatske promjene utječu na učestalost jakih pljuskova tijekom oluja i iznenadnih izljeva svojim utjecajem na složene atmosferske i vremenske obrasce.
Globalno, pri porastu temperature od 1,5 C, kojemu je svijet sve bliže, obilne oborine koje bi padale jednom u 10 godina dogodit će se 1,5 puta u svakom desetljeću i biti će više od 10% vlažnije, prema podacima UN-a Međunarodni panel o klimatskim promjenama (IPCC).
Prošle je godine Europa bila oko 7% kišnija od normalne, a veći dio kontinenta iskusio je vlažnije uvjete od prosjeka. Obilne ili rekordne oborine izazvale su poplave u Italiji, Norveškoj, Švedskoj i Sloveniji.
Napredak u znanosti o atribuciji omogućuje stručnjacima da točnije utvrde uzročnu vezu između klimatskih promjena i ekstremnih vremenskih događaja. Prema jednoj procjeni, u prosjeku se jedan od četiri rekordne ekstremne oborine u posljednjem desetljeću može pripisati klimatskim promjenama.
Iako još nisu dostupne studije atribucije za nedavne poplave u Njemačkoj, obilne padalinepostaju sve češće. Prošle godine prosječna količina padalina bila je 20% veća od prosjeka 1991.-2020.
A poplave koje su 2021. opustošile zapadne dijelove Njemačke, kao i Belgiju i Nizozemsku, izravno su povezane s klimatskim promjenama.
Prema znanstvenicima iz World Weather Attribution, akademske ustanove sa sjedištem u UK-u, oborine su bile između 3% i 19% jače i 1,2 do devet puta vjerojatnije.
U novije vrijeme, vjeruje se da su poplave u Brazilu u travnju i svibnju dvostruko vjerojatnije i do 9% teže zbog izgaranja fosilnih goriva.
Koliko ljudi je pogođeno poplavama i gdje žive?
Poplave, jedna od najraširenijih prirodnih katastrofa, često su razorne. Udarne struje mogu odnijeti voljene osobe, kritičnu infrastrukturu, divlje životinje i plodno tlo, ostavljajući za sobom tugu i paralizirajuću ekonomsku štetu dok se voda povlači.
Od 2000. godine procjenjuje se da se udio ljudi izloženih poplavama povećao za 24%.
Danas je 1,8 milijardi ljudi — nešto manje od četvrtine svjetske populacije — izravno izloženo poplavama koje se javljaju jednom u 100 godina, izrazu koji se koristi za opisivanje poplava koje su toliko teške da će vjerojatno biti jednake ili premašene u prosjeku samo jednom u stoljeću.
U Europi, Njemačka ima najveći broj ljudi u opasnosti od poplava, a slijede je Francuska i Nizozemska. Godine 2023., jedna trećina riječne mreže kontinenta imala je protoke koji su premašili pragove ‘visokih’ poplava, a 16% je premašilo ‘jake’ razine. Razine u prosincu bile su najviše zabilježene, s ‘iznimno’ visokim protokom u četvrtini rijeka na kontinentu.
Iako su poplave globalna prijetnja, određene regije su mnogo više pogođene od drugih.
Procjenjuje se da 89% ljudi izloženih visokom riziku od poplava živi u zemljama s niskim i srednjim dohotkom. Većina živi u južnoj i istočnoj Aziji, s 395 milijuna izloženih ljudi u Kini i 390 milijuna u Indiji.
Prema jednoj studiji, broj ljudi koji žive u područjima s vrlo visokim rizikom od poplava porastao je 122% od 1985. Vjeruje se da je ovaj trend potaknut brzom urbanizacijom, osobito u zemljama srednjeg i niskog dohotka, gdje su gradovi često smješteni pored vodenih tokova.
Hoće li se poplave povećati u budućnosti?
Znanost nam govori da će rizik od ekstremnih poplava nastaviti rasti, ako svijet ne uspije ograničiti globalno zatopljenje.
Prema IPCC-u, pri zagrijavanju od 2 stupnja Celzijusa iznad predindustrijskih razina, ono što bi bilo jednom svakih 10 godina oborina će se dogoditi 1,7 puta u desetljeću i biti će 14% vlažnije. A ako se svijet zagrije na 4 stupnja Celzijusa, obilne kiše koje su padale jednom u desetljeću mogle bi padati gotovo tri puta češće i pustiti 30% više kiše.
Prema izračunima Zajedničkog istraživačkog centra, službe za znanost i znanje Europske komisije, samo u Europi, ako se ne poduzmu mjere prilagodbe i ako se temperature popnu na 3 stupnja Celzija, do 2100. poplave bi mogle nagomilati štete od 48 milijardi eura godišnje i utrostručiti broj Europljana izloženih poplavama.
Scena.ba
