Rekordne vrućine, suše i požari koji su ovoga ljeta pogodili Europu ostavljaju posljedice koje se već mjere stotinama milijardi eura, dok ekonomisti upozoravaju da bi stvarni troškovi klimatskih promjena mogli postati vidljivi tek u narednim godinama.
Ekstremni vremenski uvjeti tijekom ljeta poremetili su proizvodnju električne energije, riječni promet, poljoprivredu i zdravstvene sustave.
Nizak vodostaj ograničio je promet na Rajni i Dunavu, nekoliko nuklearnih reaktora moralo je obustaviti ili smanjiti proizvodnju zbog problema s hlađenjem, dok su procjene prinosa pojedinih kasnijih žetvenih kultura, među kojima su kukuruz i suncokret, već smanjene, javlja Reuters.
Ekonomistica Sveučilišta u Mannheimu Sehrish Usman upozorava da u 2026. godini posebno zabrinjava istodobno pojavljivanje više vrsta ekstremnih vremenskih događaja u istim područjima, zbog čega se njihove ekonomske posljedice međusobno pojačavaju.
Ranije istraživanje tog sveučilišta i ekonomista Europske središnje banke pokazalo je da posljedice ekstremnih vremenskih događaja ne nestaju nakon prve godine, nego mogu godinama smanjivati gospodarsku aktivnost i produktivnost.
Procjene ING-a pokazuju da bi problemi u plovidbi Rajnom mogli ove godine smanjiti njemački bruto domaći proizvod za 0,3 postotna boda. Allianz procjenjuje da bi samo dvotjedni toplinski val u lipnju europski BDP mogao stajati oko 0,3 postotna boda, dok su među gospodarstvima posebno izloženima dugoročnim posljedicama Španjolska, Francuska i Italija.
Posljedice su vidljive i kroz požare. Prema podacima Zajedničkoga istraživačkog centra Europske komisije, do 6. kolovoza ove godine u Europskoj uniji izgorjelo je više od 500.000 hektara zemljišta, znatno više od dugoročnog prosjeka za ovaj dio godine. Od početka godine zabilježeno je više od 1.500 požara.
Južna Europa mogla bi biti posebno pogođena jer ekstremne temperature istodobno ugrožavaju poljoprivredu i turističke prihode.
Ekonomisti očekuju da će se turistička sezona postupno mijenjati, uz slabiju potražnju tijekom najtoplijih ljetnih mjeseci na jugu i moguće preusmjeravanje dijela turista prema hladnijim područjima sjevernije Europe, piše Fena.
Scena.ba
