EUROPSKI parlament je ovih dana izglasao obvezujuća pravila o transparentnosti plaća u pokušaju rješavanja rodnog jaza u plaćama diljem EU. Riječ je o odluci koja može imati dalekosežne posljedice na rodnu ravnopravnost na tržištu rada, a mogla bi promijeniti i kulturu tajnovitosti koja inače u Hrvatskoj vlada u vezi s plaćama.
427 glasova je bilo za, 79 protiv i 76 suzdržanih, što pokazuje da ova odluka ima široku podršku među eurozastupnicima.
Direktiva će izvršiti pritisak na poslodavce da uvedu rodnu ravnopravnost u plaćanja
Direktiva će izvršiti pritisak na poslodavce, koji će sada morati preuzeti veću odgovornost u pogledu transparentnosti plaća i ispravljanja nejednakosti temeljenih na rodu. Prema novim pravilima, poslodavci će zaposlenicima morati omogućiti pristup informacijama o tome kako određuju plaće prema rodu.
Strukture plaća za usporedbu razina plaća morat će se temeljiti na rodno neutralnim kriterijima i uključivati rodno neutralne sustave ocjenjivanja i klasifikacije poslova. Oglasi za slobodna radna mjesta i nazivi poslova morat će biti rodno neutralni, a procesi zapošljavanja morat će se voditi na nediskriminirajući način.
Ako izvještaji o plaćama budu pokazivali rodnu razliku u plaćama od najmanje 5 posto, poslodavci će morati provesti zajedničku procjenu plaća u suradnji s predstavnicima radnika.
Države članice morat će uvesti učinkovite, razmjerne i odvraćajuće kazne, poput novčanih kazni, za poslodavce koji budu kršili pravila. Radnik koji je zbog povrede pretrpio štetu imat će pravo na naknadu štete. Prvi put intersekcijska diskriminacija i prava nebinarnih osoba uključeni su u opseg novih pravila.
Dvije mlade feministice bile su ključne za prolaz ove direktive u Europskom parlamentu
“Ovo je povijesni trenutak, ne samo zato što su ti alati i mehanizmi veliko postignuće već i zato što se time šalje poruka svijetu. To pokazuje kako može izgledati zakonodavstvo kada imate dvije mlade feministice koje vode politiku”, kazala je članica Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja Kira Marie Peter-Hansen, jedna od dvije izvjestiteljice u vezi ove direktive.
“Ponosna sam što smo ovom direktivom prvi put u europskom zakonodavstvu definirali intersekcionalnu diskriminaciju i uključili je kao otegotnu okolnost pri određivanju kazni”, naglasila je njena kolegica Samira Rafaela iz Belgije. “Ovaj je zakon progresivan, moderan, feministički, liberalan, intersekcionalan”, naglasila je.
Zemlje članice moći će novčano kazniti poslodavce koji krše nova pravila, a radnici će imati pravo na naknadu, stoji u zakonu. Usvojenu direktivu, koju je Europska komisija predložila u ožujku 2021., sada će ovog proljeća morati službeno usvojiti Vijeće EU. Članice će tada imati tri godine da unesu pravila u svoje nacionalno zakonodavstvo.
Prepoznavanje nebinarnih osoba
Direktiva također prepoznaje osobe koje se identificiraju kao nebinarne. “Ovo je revolucionarna vijest. To je prvi put u povijesti zakonodavstva EU da smo prepoznali nebinarne osobe i da će intersekcijska diskriminacija postati otegotan čimbenik”, rekla je Rafaela za Politico.
Novousvojena direktiva također će stati na kraj diskriminaciji pri zapošljavanju jer zabranjuje poslodavcima da kandidata pitaju o prethodnim plaćama i obvezuje ih da navedu raspon plaća za radno mjesto na koje se kandidati prijavljuju.
Žene u prosjeku zarađuju oko 13 posto manje od muškaraca u EU iako su teoretski jednake plaće garantirane u ugovorima EU od stvaranja Europske ekonomske zajednice 1957. godine. Tajnost plaćanja bit će zabranjena; ne bi smjeli postojati nikakvi ugovorni uvjeti koji ograničavaju radnike da otkriju svoje plaće ili da traže informacije o istim ili drugim kategorijama plaće radnika.
scena.ba