Europa je pred novim udarom ekstremnih vrućina, zbog čega zdravstvene vlasti upozoravaju da su hitna priprema i poštivanje mjera zaštite u idućim danima od presudne važnosti.
Prema prognozama, Portugal i južna Španjolska ovoga bi tjedna mogli zabilježiti temperature i do 43 stupnja, dok se Francuska i zemlje Beneluksa pripremaju za novi udar ekstremnih vrućina. Istodobno, dijelovi središnje Azije već bilježe temperature oko 40 stupnjeva, što potvrđuje nastavak dugotrajnog razdoblja ekstremne topline.
Upravo zbog ovakvih prognoza, jučer je održan hitan sastanak o ekstremnim vrućinama koji je okupio predstavnike 41 države članice SZO/Europa, Europske komisije i organizacija civilnog društva. Više od 130 sudionika razgovaralo je o lekcijama iz aktualnog toplinskog vala i spremnosti zemalja za ono što slijedi.
Zaključak sastanka bio je jasan: ekstremne vrućine više se ne mogu promatrati samo kao meteorološki fenomen, već kao ozbiljna izvanredna situacija u javnom zdravstvu. Primjeri iz više europskih zemalja pokazali su da dobro pripremljeni akcijski planovi spašavaju živote, navodi Svjetska zdravstvena organizacija.
Italija je kroz sustav nadzora smrtnosti u 45 gradova omogućila gotovo uočavanje situacije u stvarnom vremenu. Španjolska je unaprijedila komunikaciju s građanima putem medija, Austrija je aktivirala ažurirani plan zaštite od vrućina i mjere zaštite radnika, Belgija je tek drugi put od 2020. godine proglasila najviši stupanj upozorenja, dok je Francuska pokazala da koordinacija između zdravstvenog sektora i drugih institucija znatno smanjuje pritisak na bolnice. U Sjevernoj Makedoniji posebna je pozornost posvećena osobama bez stalnog smještaja kroz suradnju s Crvenim križem i Crvenim polumjesecom.
Akcijski plan za zaštitu zdravlja od vrućina podrazumijeva povezivanje meteoroloških upozorenja s odgovorom zdravstvenog sustava, planiranjem bolničkih kapaciteta, brigom o najugroženijim skupinama stanovništva te koordinacijom između zdravstvenih, socijalnih, radnih i urbanističkih institucija. Zemlje koje imaju jasno definirane postupke unaprijed znaju kada se aktiviraju pojedine mjere i tko je odgovoran za njihovu provedbu, što omogućuje bržu i učinkovitiju reakciju.
Međutim, sastanak je ukazao i na ozbiljne nedostatke. Manje od polovice država europske regije ima usvojen nacionalni Akcijski plan za zaštitu zdravlja od vrućina. Brojne zemlje upozoravaju da građani često ne shvaćaju ozbiljnost opasnosti čak ni kada je na snazi crveni meteoalarm.
Istaknuta je i potreba za većim brojem rashladnih centara, boljim informiranjem o njihovim lokacijama, prilagođavanjem zdravstvene infrastrukture klimatskim promjenama te bržim proglašavanjem toplinskih valova kako bi se zaštitne mjere mogle aktivirati na vrijeme.
S obzirom na prognoze koje najavljuju novi val ekstremnih temperatura diljem Europe već tijekom ovoga tjedna, zdravstvene vlasti upozoravaju da je ovo razdoblje u kojem će pravodobna priprema i poštivanje preporuka biti od presudne važnosti za zaštitu zdravlja stanovništva.
