Bjelorusija, najbliži vojni saveznik Rusije, ovog je tjedna izvela velike vježbe u blizini Suwalki koridora, uskog prolaza koji povezuje baltičke države s ostatkom NATO-a, što je jedna od najranjivijih točaka Saveza. To je zabrinulo Europu.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je političke lidere u zemlji na povjerljivi obavještajni brifing, a zatim najavio nove mjere za zaštitu kritične infrastrukture od intenziviranja ruskih hibridnih napada. Poljski premijer Donald Tusk otišao je korak dalje, upozoravajući da bi Rusija mogla pokrenuti napade dronovima ili raketama na zemlje NATO-a i prikriti ih kao slučajne incidente. Velika Britanija je pozvala svoje građane da počnu s pripremama za mogućnost rata i da stvaraju zalihe konzervirane hrane i vode za piće. Šef obrane rekao je da se Britanija suočava s “najopasnijim” razdobljem u posljednjih nekoliko desetljeća. Njemačka priprema svoje bolnice za mogući ruski napad. Njezin kancelar Friedrich Merz upozorio je na “odlučujuće trenutke u obrani slobode i mira u Europi”. Čak je i Švicarska, poznata po svojoj neutralnosti, usvojila novu strategiju nacionalne sigurnosti koja poziva na veću otpornost i sposobnost obrane od oružanog napada. U međuvremenu, američki predsjednik Donald Trump iznenada je objavio napredak prema uspostavljanju stalne baze američke vojske u Poljskoj. Prije dva tjedna poslao je ravnatelja CIA-e u tajnu misiju da upozori Moskvu da ne napada teritorij NATO-a. Zemlje s obje strane Atlantika izgledaju zabrinuto da bi ruski predsjednik Vladimir Putin uskoro mogao proširiti svoj rat izvan Ukrajine.
Rusko širenje bojnog polja
Rusija sve češće koristi operacije koje su ispod praga otvorenog rata, poput podmetanja požara, optužbi za planiranje atentata, napada dronovima, kibernetičkih napada i sabotaža infrastrukture u SAD-u i Europi. Analitičari se slažu da je cilj testiranje odlučnosti NATO-a uz zadržavanje mogućnosti poricanja.
Suwalski koridor nalazi se na granici Poljske i Litve te spaja Bjelorusiju s ruskom Kalinjingradskom oblasti. Ovaj prolaz predstavlja ključnu stratešku točku s obzirom na to da je to jedina kopnena veza između baltičkih država NATO-a i ostatka Saveza. Ograničeni ruski ulazak u ovaj pojas imao bi za cilj prvenstveno podrivanje Članka 5. i testiranje spremnosti članica NATO-a (posebno SAD-a) da uđu u sukob zbog malog teritorija.
Međutim, uloga SAD-a je neizvjesna. Preopterećenost američkih resursa na više globalnih žarišta i politička neizvjesnost u Washingtonu podrivaju pouzdanost američkog zaštitnog kišobrana, što dodatno slabi procjenu odvraćanja u očima Moskve.
Ipak, NATO mijenja pristup tako što uči od Ukrajine o važnosti civilne otpornosti (energetika, zdravstvo, komunikacije, društvena stabilnost). Sama pripremljenost civilnog i državnog sektora postaje ključni dio odvraćanja Rusije. Zbog toga europske zemlje prestaju s desetljećima dugim zanemarivanjem obrane i civilne zaštite. Svjesni da odvraćanje ovisi o Putinovim procjenama, europski lideri ubrzano poduzimaju mjere kako bi dokazali da ruska agresija ne može uspjeti.
Scena.ba
