U nekim i ne tako previše davnim vremenima nomad bi za nas označavao nekog lutalicu, čudaka koji nema stalni dom. Međutim, od takvih osobenjaka nomadi postadoše najveće face suvremenog, poslovnog svijeta. Danas ih prepoznajemo kao digitalne nomade, a procjenjuje se da je samo u prošloj godini bilo 35 milijuna digitalnih nomada diljem svijeta. Čak je više od 17 milijuna Amerikanaca sebe identificiralo kao digitalne nomade, pa je vjerojatno i onaj prvi broj veći, no držat ćemo se službenih statistika.
Priča se zakotrljala
Digitalni nomadi postali su popularni u doba pandemije koronavirusa kad su mnogi morali svoje glomazne urede zamijeniti kućama i stanovima, a neki su od silnog sagorijevanja na poslu jednostavno rekli da sada idu nešto raditi od kuće i tako se priča zakotrljala. Brzo su to prepoznale neke razvijene zemlje pa su u Portugalu, primjerice, stvorili iznimno povoljne uvjete za boravak digitalnih nomada. Prepoznali su ih kao poslovne ljude s novcem, koji će opet dobrim dijelom ostaviti u toj zemlji. Tko su danas digitalni nomadi? Bespuće interneta prepoznaje ih kao ljude koji se bave pisanjem pa bi se i novinare koji više nisu u redakcijama moglo tu svrstati, zatim dizajnere, bilo one grafičke ili web koji mogu raditi odakle žele, programere koji razvijaju softvere, aplikacije, stručnjake za marketing i društvene mreže, kojih je sve više, potom i poduzetnike te vlasnike online biznisa i druge.
Također, sve je više konzultanata koji se bave radom na daljinu. Zanimljivo je da su i učitelji uvelike prešli u online svijet pa tako poučavaju učenike, daju im instrukcije i slično. – Digitalni nomadi dolaze iz različitih profesija, ali svi dijele zajedničku karakteristiku – slobodu da rade s bilo kojeg mjesta na svijetu koristeći tehnologiju. To im omogućuje fleksibilnost u rasporedu i stil života koji nije vezan uz tradicionalne urede ili rutine – navodi se u zaključku. Što se tiče života digitalnih nomada u BiH, on postaje sve privlačniji zbog niza pogodnosti koje zemlja nudi. – Prednosti su niski troškovi života. U usporedbi s mnogim europskim zemljama, troškovi stanovanja, hrane i usluga u BiH su relativno niski. To digitalnim nomadima omogućava da kvalitetno žive i rade po povoljnijim cijenama. Zatim, kad o BiH govorimo, tu je i prekrasna priroda.istraživanje Brohter UKPrvi na rang listi: Grad u BiH najjeftinija destinacija za digitalne nomadeŠto bi donijele zakonske promjene kojima bi se poticao koncept koji uzima mahaBiH želi dati vize digitalnim nomadima, ekonomiji stižu milijuni
– Popularna odredišta poput Sarajeva, Mostara, Blidinja i Banje Luke posebno su privlačna za rad na daljinu – navodi se. Kultura i gostoprimstvo su iznimno važni. A ono što radniku treba su internet i radna infrastruktura. – Iako internet može varirati u brzini ovisno o lokaciji, veći gradovi kao što su Sarajevo i Mostar imaju dovoljno brzu vezu za većinu poslova koji uključuju rad na daljinu. Kafići, coworking prostori i restorani u gradskim središtima često su prilagođeni digitalnim nomadima – navedeno je. Postoje i problemi, a jedan od njih je upravo spomenuti internet. – Dok su veći gradovi dobro povezani, internet u ruralnim dijelovima može biti sporiji, što otežava rad na daljinu za one koji traže mirna i izolirana mjesta za rad – istaknuto je. A ono što je stalni problem ove zemlje su i birokracija te vize.
Moraju se snalaziti
Trenutačno ne postoji posebna viza za digitalne nomade u BiH, što može otežati dugoročni boravak. Nomadi koji žele ostati dulje moraju se snaći kroz turističke vize, produljenja boravka ili kombinirati putovanja u susjedne zemlje. I ono što se još navodi kao izazov za digitalne nomade u BiH jesu nepredvidivi vremenski uvjeti. – Klima u BiH može biti izazov, s oštrim zimama u planinskim regijama i vrućim ljetima u nizinama, što može utjecati na stil života nomada – govori se u analizi.
Ako sve sublimiramo, BiH postaje sve popularnija destinacija za digitalne nomade, osobito zbog niskih troškova života, kulturne raznolikosti i prekrasnih prirodnih pejzaža. Iako postoje izazovi, poput nedostatka viznog programa i sporijih internetskih veza u ruralnim područjima, veći gradovi pružaju izvrsnu infrastrukturu i pogodnosti za moderan, fleksibilan način rada. Od 35 milijuna digitalnih nomada u svijetu, netko bi se mogao uskoro “preseliti” i u BiH.
