Sjedinjene Države raspravljaju o razmještanju nuklearnog oružja u više europskih država članica NATO-a kako bi uvjerile saveznike da povlačenje nekoliko tisuća američkih vojnika ne slabi sigurnosna jamstva SAD-a prema Europi.
Prema informaciji koju je objavio Financial Times (FT), predstavnici administracije predsjednika Donalda Trumpa, izrazili su spremnost za dodatna razmještaja izvan zemalja u kojima su već stacionirani američki bombarderi s nuklearnim sposobnostima.
Američko nuklearno oružje nalazi se u Belgiji, Njemačkoj, Italiji, Nizozemskoj, Turskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, u kojima su stacionirani i zrakoplovi dvostrukih sposobnosti (DCA), koji mogu nositi nuklearne bombe. Međutim, Sjedinjene Države zadržavaju isključivo pravo korištenja takvog oružja, a skladište ga i čuvaju američke trupe.
Potencijalno povećanje broja zemalja koje bi smjele koristiti američke zrakoplove dvojne namjene (DCA) još je u preliminarnoj fazi. Dva FT-jeva izvora rekla su da je spremnost na razgovor o proširenju namijenjena demonstraciji američke predanosti pružanju nuklearnog kišobrana čak i dok se saveznici NATO-a prisiljavaju da preuzmu veći teret konvencionalne obrane.
Ovi razgovori, koji su strogo povjerljivi i možda neće dovesti do ikakvih promjena u sporazumima o podjeli nuklearnog oružja, događaju se usred raširene zabrinutosti u Europi zbog Trumpovih planova o povlačenju američkih trupa s europskog kontinenta, podsjeća FT.
Ali, države na istočnom krilu NATO-a, posebno Poljska i baltičke zemlje, izrazile su spremnost da se nuklearno oružje rasporedi na njihovu teritoriju. Unutar NATO-a vode se razgovori o tome, potvrdio je i jedan od izvora, dodajući da su saveznici najbliži ruskim granicama pokazali najveći interes.
Drugi izvor upoznat s pregovorima ipak je upozorio da sporazum o proširenju razmještaja američkog nuklearnog oružja neće biti sklopljen u skorije vrijeme.
Za sada su Poljaci javno izrazili želju za raspoređivanje nuklearnog oružja. Bivši predsjednik Andrzej Duda pozvao je SAD da proširi inicijativu DCA-a na Poljsku, a u travnju je ondje doputovao francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je otkrio da su dvije zemlje potpisale “važne obrambene sporazume”.
Prethodno je Elizejska palača objavila da će Macron i premijer Donald Tusk razgovarati o potencijalnom “konvencionalnom sudjelovanju” Poljske u nuklearnom odvraćanju koje pruža Francuska.
Nedavno je i predsjednik Karol Nawrocki objavio da podržava pridruživanje Poljske nuklearnom projektu.
“Veliki sam zagovornik pridruživanja Poljske nuklearnom projektu. Znamo kakav je stav agresivne, imperijalne Ruske Federacije prema Poljskoj. No, neću reći kada će se to dogoditi niti hoće li se dogoditi”, izjavio je Nawrocki.
Macron je u ožujku najavio da Francuska planira razviti mehanizam koordinacije sa saveznicima, a to bi omogućilo raspoređivanje francuskog nuklearnog oružja u nizu europskih zemalja, pri čemu se navode Nizozemska, Belgija, Grčka i Njemačka.
Cilj je s pomoću nuklearnog oružja uvjeriti Rusiju da ne pokuša napasti članice EU, pobrinuti se da NATO nastavi funkcionirati i u kriznim situacijama te osigurati da Europa ima uvjerljiv nuklearni štit čak i ako SAD smanji svoju prisutnost. No izazovi su golemi budući je NATO građen oko američkog vodstva, od logistike i obavještajnog sustava do najviših zapovjednih funkcija.
Francuska raspolaže s nekoliko podmornica s balističkim raketama i zrakoplovima Rafale s krstarećim raketama opremljenim nuklearnim oružjem čiji je domet dvije tisuće kilometara. Francuska bi mogla rasporediti dio tih zrakoplova u Poljskoj ili baltičkim zemljama, što bi im omogućilo da pod kontrolom imaju značajan broj najvažnijih ciljeva na teritoriju Ruske Federacije.
Druga europska nuklearna sila je Ujedinjeno Kraljevstvo, međutim, problem je u tome da se njihove rakete Trident, koje su raspoređene na podmornicama, proizvode u SAD-u. To znači da je britanski nuklearni program i potencijal odvraćanja vezan za Ameriku, a ta ovisnost može biti značajna.
Još više prijete Rusi, koji svako malo poručuju da su spremni razoriti Europu. Utjecajni dužnosnik režima, Sergej Karaganov više je puta pozvao Vladimira Putina na eskalaciju, poručiši da Rusija mijenja svoju nuklearnu doktrinu i snižava nuklearni prag.
“O tome sam već nekoliko puta pisao: ako napadnemo Poznanj, Amerikanci nikada neće odgovoriti. Amerikanci ionako nikada neće odgovoriti. Ali nadam se da Poljaci, usput rečeno, postaju oprezniji. Shvaćaju da se igraju s vatrom; pokušavaju se povući s prvih crta ovog sukoba. Ali moj izbor su Britanija i Njemačka, na koje treba poslati nuklearne projektile”, predložio je ovoga siječnja.
Scena.ba
