Jeste li se ikada zapitali, kada otvorite svoju platnu listu, gdje uz doprinose za plaće odlaze silne naknade za vodu i razne prirodne nesreće upisane u vašim listama?
Na svakih stotinu maraka plaće i honorara koji se isplate u Federaciji BiH, pola marke se uplati za namjenski fond za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća. Tijekom prošle godine po ovom osnovu je prikupljeno oko 45 milijuna KM. Nakon poplava 2014. do danas, kroz obvezne naknade na honorare i plaće u Federaciji BiH prikupljeno je, kada se uračuna i inflacija, više od pola milijarde maraka za namjenski fond za zaštitu od prirodnih nepogoda.
Građani ne znaju gdje i na što idu naknade
Osim ove naknade, u prosjeku se oko 55 milijuna godišnje prikupi kroz opće i posebne vodne naknade. Sva ova prikupljena sredstva županijski trezori raspoređuju na način: 40% iznosa odlazi na račun agencija za vode u Federaciji, 15% iznosa na račun Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH te 45% iznosa na račun proračuna županije, pri čemu županije od svog pripadajućeg dijela prihoda mogu raspodijeliti dio jedinicama lokalne samouprave županije u skladu sa županijskim propisima, piše Valter portal.
Sama raspodjela tog novca je, blago je reći, nepravedna, o čemu za Valter govori Anes Podić iz Udruge Eko akcija.
„Prihodi koji se prikupe od isplate plaća i honorara kompanijama i fizičkim osobama koji su registrirani na teritoriju neke općine uplaćuju se na račune javnih prihoda proračuna županije. Ove prihode raspoređuje županijski trezor: 15% iznosa na račun proračuna Federacije, 25% iznosa na račun proračuna županije i 60% iznosa na račun proračuna jedinica lokalne samouprave – općine. Bogate općine tako dobiju gomile novca, a siromašne dobiju novac koji nije dovoljan ni za najosnovnije potrebe“, ističe Podić.
Tako, primjera radi, sarajevska općina Centar godišnje dobije skoro četiri milijuna KM za te namjene, koje međutim nije u stanju ni potrošiti pa trenutno na raspolaganju ima skoro 16 milijuna KM namjenskog novca za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća, dok recimo Jablanica, čiji su dijelovi nedavno razoreni u poplavama, godišnje dobiva svega 60.000 KM.
Problem je što tek mali dio tog novca bude korisno utrošen. Što se događa na rijekama i s ljudima pogotovo sjeverno od Mostara izgleda da uopće ne brine Agenciju za vodno područje Jadranskog mora – jer sjeverno od Mostara ne postoji niti jedna hidrološka stanica! Ovo je tek jedan od mnogobrojnih primjera nerada nadležnih institucija.
Inače, Agencija za područje sliva rijeke Save i Agencija za područje sliva Jadranskog mora dvije su agencije nadležne i zadužene za upravljanje vodnim resursima i sprječavanju poplava u Federaciji BiH.
Zanimljivo je da je u danima koji su prethodili razornim poplavama Vlada Federacije (koja, da bi sve bilo tragičnije, uopće ne zna s koliko sredstava za ove namjene njene institucije i agencije raspolažu) napravila administrativne propuste, pa su obje ove agencije ostale bez zakonitog direktora jer je bivšim istekao mandat.
Neodgovornost i nerad
Veliki dio odgovornosti za nerad i javašluk snosi i Federalni fond za zaštitu okoliša, koji u ovoj situaciji nema spremljen monitoring utrošenih sredstava. Umjesto odgovora na naša pitanja o utrošku i podjeli naknada koje izdvajaju zaposleni građani Federacije BiH od svojih plaća, upućeni smo na slanje zahtjeva u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama, što u startu implicira čekanje odgovora najmanje 14 dana, piše Valter portal.
No, ni ovo nije sve. Osim plaćanja vodnih naknada, i vlasnici vozila dodatno plaćaju naknade prilikom svake registracije. Prema Valterovom istraživanju, ukupni prihod od vodnih naknada 2023. godine iznosili su oko 39 milijuna KM (nešto manje od godišnjeg prosjeka), od čega je čak 47,8 posto ovog iznosa, ili oko 18,7 milijuna KM, ostvareno od naknada prilikom registracije vozila, što je 4,19 posto više u odnosu na prethodnu 2022. godinu.
Skandalozno je da se ovaj novac u potpunosti ne troši na vodozaštitu, što je Valteru potvrđeno iz nekoliko županijskih vlada. Nerijetko ga županijske vlade preusmjeravaju za isplate plaća, stimulacije i razne promocije.
Poznato je da su neke vlade u vrijeme poplava 2014. ova sredstva koristile za isplatu plaća proračunskim korisnicima, poput Vlade TŽ, koja je u svibnju 2014. čak 2,2 milijuna KM od novca za projekte vodozaštite usmjerila na plaće. To je isto uradila i samo tri mjeseca kasnije, dakle u kolovozu 2014., ali isplativši veći iznos (3,4 milijuna KM).
Ovo pitanje također smo uputili Federalnom fondu za zaštitu okoliša i možda je ono razlog odugovlačenja s odgovorom. Ista pitanja smo uputili i Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH. Do izlaska ovog teksta nismo dobili odgovor.
Naše informacije s terena, kada je u pitanju rad nadležnih institucija, su katastrofalne. O svemu predsjednica Inženjerske komore Federacije BiH Sanela Klarić za Valter kaže:
„Kapaciteti FUCZ ograničeni, jer je pogođen širi lokalitet, a štete su izazvane ne samo poplavama, nego i klizištima, odronima, devastacijama prometnih i telekomunikacija, te nam je u budućnosti važno kada se saniraju pogođene lokacije urediti zakone, napraviti strategiju prevencija i ublažavanja prirodnih katastrofa izazvanih klimatskim promjenama. Važno je, također, na odgovoran i održiv način upravljati resursima, da se ne događa da kamen s klizišta ide na deponiju umjesto na lokaciju gdje kamen treba za sanaciju. Puno je toga što kroz ovu katastrofu možemo naučiti i to obvezno iskoristiti da u budućnosti preveniramo. Ne smijemo štititi odgovorne, nego ih kazniti i pokazati da se neodgovornost više neće tolerirati i da ćemo odgovorno upravljati resursima“, poručuje dr. Klarić.
Pravda za Doljanku
Godinama eko udruge iz BiH upozoravaju na opasnost eksploatiranja kamena, građenja mini hidrocentrala, bespravnog zidanja kuća, u režiji ili uz odobrenja lokalnih moćnika. Najslikovitiji primjer je mala hidrocentrala bivšeg košarkaša Mirze Taletovića Zlate, na rijeci Doljanka i području sela Zlate, koje je također stradalo u katastrofalnim poplavama.
Udruga građana Za Doljanku godinama vodi pravnu bitku kojom nastoji zaustaviti ekocid na rijeci Doljanki u Jablanici i zaustaviti završetak gradnje Teletovićeve mHE. Iako je ova Udruga dobila čak šest presuda i odluka kojima se potvrđuju njihovi argumenti u vezi propusta u provođenju zakona, pri čemu su iskazali sumnju u to da nadležne institucije pogoduju investitoru, ponovno je nastavljena praksa ignoriranja presuda ili njihovog selektivnog i proizvoljnog tumačenja.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma, koje je u to vrijeme vodila Edita
Đapo, u prosincu 2022. godine ponovno je izdalo okolišnu dozvolu
investitoru Eko-Vat (vlasnik također Teletović) d.o.o. za mHe Zlate na vodotoku Doljanke u Jablanici, nakon što je prethodno pokušalo potpuno osloboditi investitora u pribavljanju okolišne dozvole. Prethodno je Županijski sud u Sarajevu sredinom 2022. poništio Rješenje Federalnog ministarstva okoliša i turizma kojim je kompanija Eko-Vat oslobođena obveze ishodovanja nove okolišne dozvole.
Ovo ministarstvo je oslobodilo investitora izrade nove Studije utjecaja na okoliš u kojoj bi građani morali po zakonu sudjelovati. Ujedno, Ministarstvo je investitora oslobodilo ispravljanja nedostataka već izrađene Studije na koje je prethodno Županijski sud u Sarajevu ukazao presudom kojom je prvobitno i poništena okolišna dozvola za Teletovićevu mHe.
Zbog svega navedenog, Udruga je predala Županijskom tužiteljstvu u Sarajevu kaznenu prijavu protiv ministrice Edite Đapo zbog sumnje na kaznena djela zloupotreba položaja i nesavjestan rad u službi. Izdavanjem nove okolišne dozvole krajem prosinca 2022. FMOIT je tako po treći put građanima Jablanice uskratilo pravo na obvezno sudjelovanje u postupku.
Županijski sud u Sarajevu je u srpnju 2023. ponovo poništio Rješenje Federalnog ministarstva okoliša i turizma kojim je kompanija Eko-Vat oslobođena obveze ishodovanja nove okolišne dozvole, odnosno izrade nove studije i novog uključivanja zainteresirane javnosti. U listopadu 2023. Županijski sud u Mostaru je poništio i dozvolu za rad mHe Zlate u Jablanici.
Konačno, Regulatorna komisija za energiju u Federaciji BiH (FERK) u listopadu 2023. donijela je rješenje kojim se odbija zahtjev za izdavanje dozvole za rad za proizvodnju električne energije, kao i zahtjev za stjecanje statusa kvalificiranog proizvođača podnositelja zahtjeva Eko-Vat d.o.o. Jablanica. Na ovaj način FERK konačno postupio u skladu sa zakonima, što je rezultat dugogodišnje pravne borbe Udruge građana Za Doljanku. Prošlog četvrtka na petak mHe Zlate završila je u bujici.
Gdje je otišlo 1,5 milijardi KM od poplava 2014. godine?
Koliko je kobno ignoriranje struke i zakona, nažalost, pokazala je tragedija u poplavljenim općinama. Anes Podić, pozivajući se na članove zakona o Izazivanju opće opasnosti, podsjeća kakve sankcije očekuju odgovorne:
„Član 323 Izazivanje opće opasnosti (1): Tko požarom, poplavom, eksplozijom, otrovom ili otrovnim plinom, ionizirajućim zračenjem, motornom silom, električnom ili drugom energijom ili pucanjem iz vatrenog oružja ili kakvom opće opasnom radnjom ili opće opasnim sredstvom izazove opasnost za život ljudi ili imovinu većeg opsega, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. Član 328, Teška kaznena djela protiv opće sigurnosti ljudi i imovine (2): Ako je kaznenim djelom iz člana 323. st. od 1. do 3.; člana 324. st. 1. i 2.; člana 325. st. 1. i 2. i člana 326. stav 1. ovog zakona prouzrokovana smrt jedne ili više osoba, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do dvanaest godina. Član 331, Neotklanjanje opasnosti (1): Tko blagovremenom prijavom nadležnom tijelu ili na drugi način ne poduzme mjere radi otklanjanja požara, poplave, eksplozije, prometne nezgode ili druge opasnosti za život ili tijelo ljudi ili za imovinu većeg opsega, iako je to mogao učiniti bez opasnosti za sebe ili drugog, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine, (2): Tko odvraćanjem ili na drugi način spriječi drugog u poduzimanju mjera radi otklanjanja požara, poplave, eksplozije, prometne nezgode ili druge opasnosti za život ili tijelo ljudi ili za imovinu većeg opsega, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.“
Do sada od početka tragedije u Jablanici i Buturović Polju nitko nije uhićen, niti se osjetio odgovornim za gubitak najmanje 20 života (za nekim ljudima se još traga). Javnost se uvjerava da „sustav nije zakazao“, no krivci se štite, a federalna vlast, koja se nedavno počastila skupocjenim limuzinama, ne preuzima odgovornost za nečinjenje i nepreveniranje, odnosno izostanak zaštite stanovništva.
Podsjećamo da je u BiH više od 850.000 zaposlenih koji, dakle, po tri osnova iz svojih plata izdvajaju za prirodne nesreće i vodne naknade.
Na razini države to je mjesečno 12,75 milijuna maraka, odnosno na godišnjoj razini 153 milijuna KM. Ukupno je riječ o cifri od oko 1,5 milijardi maraka unazad 10 godina i poplava 2014.
Ako znamo da je malo što konkretno urađeno na preveniranju poplava, uređenju korita rijeka i općenito zaštiti stanovništva u istom ovom razdoblju, pitanje koje se neumitno postavlja glasi: gdje i na što je potrošen ovoliki novac koji su izdvajali građani BiH?
Scena.ba
