Općina Glamoč pod izgovorom javnog interesa provodi eksproprijaciju zemljišta na štetu svojih građana, a u korist privatnog investitora koji će na toj zemlji graditi vjetropark.
Općina Glamoč je započela izuzimanje više od 232 duluma privatnog zemljišta radi izgradnje vjetroparka „Škadimovac” u koji je firma „RWP Vitorog” planirala uložiti oko 300 milijuna maraka. Iako je riječ o komercijalnoj investiciji, Općinsko vijeće je 2018. godine proglasilo projekt od javnog interesa pa je eksproprijacija mogla početi.
Dogovoreno je da troškove isplate snosi firma, a Općina dobiva dio mjesečne zarade kada vjetropark počne raditi, piše CIN.
Ponudili im 30 feninga po metru kvadratnom
Vlasnicima parcela je ponuđeno 30 feninga naknade po kvadratnom metru i pojedini su taj prijedlog prihvatili. No, oni koji su smatrali da to nije fer žalili su se Federalnoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove (FGU) koja je poništila općinske odluke o eksproprijaciji. Uprava je ukazala da Općina nije dostavila najvažnije dokaze: prijedlog za eksproprijaciju od Općinskog javnog pravobraniteljstva u Livnu te dokaz o osiguranim novčanim sredstvima za pokrivanje troškova eksproprijacije. Uprava je još izrazila sumnju u validnost odluke o postojanju javnog interesa.
Osim toga, Zakon o eksproprijaciji Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) ne dozvoljava da vlast dalje prometuje zemljište koje je izuzela od građana – što je u ovom slučaju planirano nakon eksproprijacije.
Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) otkrivaju da Općina nije prethodno ni utvrdila prave vlasnike zemljišta koje izuzima, od kojih su mnogi odavno umrli. Takvima je dodijelila privremene pravne zastupnike – koji su istovremeno zastupali i investitora.
Prepoznati i neriješeni problemi
Izgradnja vjetroparka „Škadimovac“ planirana je na proplancima Hrbine, vjetrovite visoravni na 30-ak kilometara od Glamoča. Ovo je vjetroviti pusti kraj, nepreglednih stjenovitih pašnjaka s rijetkim niskim raslinjem i četinarima. Mještani su se nakon zima u gradovima svako proljeće vraćali u Hrbinu i od vjetra i kamenja otimali koliko su mogli − pašnjaci su bili prekriveni stadima ovaca i krava te zasadima krumpira, ječma i zobi. Tijekom rata su napustili ovaj kraj, a kuće i štale su kasnije izgorjele u požaru.
Na ovoj visoravni je Ranko Radoja planirao graditi vjetropark kada je njegova firma “WBL City project” iz Banje Luke 2014. godine od Vlade HBŽ dobila koncesiju na 30 godina. U naredne četiri godine je ostao bez novca, pa je u posao uključio i biznismena Zorana Bibića sa kojim je podijelio suvlasništvo u svojoj drugoj firmi “RWP Vitorog” na koju je ubrzo i prebacio koncesiju.
Projekt je uz pomoć Općine krenuo s mrtve točke 2018. godine, potpisivanjem Ugovora o poslovnoj suradnji s ovom firmom. Ugovor je bio osnova da Općinsko vijeće projekt proglasi javnim interesom, a načelnik Nebojša Radivojša je podnio prijedlog za eksproprijaciju privatne zemlje, što po Zakonu o eksproprijaciji FBiH nije dozvoljeno.
Razilaženja sa Zakonom su se događala tijekom cijelog procesa.
Od najmanje 567 duluma na kojima je planiran vjetropark nešto više od 232 duluma su u vlasništvu starosjedilaca ovog kraja. Međutim, većina stanovništva je napustila ove krajeve u ratu 90-ih, neki su u međuvremenu umrli, a nasljednici nisu riješili vlasničke odnose. Za glamočki kraj zemljišne knjige su izgorjele 70-ih godina prošlog vijeka.
Jedina evidencija se vodi u katastru – registru nekretnina u kojem upisani posjednici nužno nisu i stvarni vlasnici, a bez njih se eksproprijacija ne može okončati.
Tako je Milorad Milišić iz Dervente s još pet osoba 2023. godine podnio žalbu Federalnoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove (FGU) jer je smatrao da se tokom eksproprijacije ovog zemljišta nisu poštovala pravila postupka. Općina mu je uzela osam duluma djedovine koja za njega ima emotivnu vrijednost jer mu je tu preminuo otac.
„Da nisu dirali kućište, upitno bi koliko bih ja i bio zainteresiran da to branim. To je mala površina u odnosu na onu koju posjedujem. Ali, kad su dirali u kućište, odmah sam se obratio odvjetniku i on mi je rekao: ‘Milorade, ovo je protuzakonito’”, kaže Milišić.
Općina propustila utvrditi tko su stvarni vlasnici zemljišta
FGU je brzo potvrdio njihove sumnje. Kako nije imao uvid u kompletnu dokumentaciju o eksproprijaciji, utvrdio je da ne postoje ključni dokazi da su ispoštovane sve obveze koje nalaže Zakon o eksproprijaciji FBiH. To su: prijedlog nadležnog pravobraniteljstva za eksproprijaciju, validan akt o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju vjetroparka i dokaz da je osiguran novac za troškove eksproprijacije. Umjesto toga dostavljen je ugovor o prijenosu novca Općini Glamoč u iznosu od 69.832 KM. Primijećeno je i da je Općina propustila utvrditi tko su stvarni vlasnici zemljišta, što je jedan od preduvjeta za eksproprijaciju.
Osim toga, FGU je skrenuo pažnju na namjeru Općine da izuzetu zemlju preda privatnoj firmi, što je zabranjeno Zakonom.
Usprkos utvrđenim nepravilnostima, načelnik Radivojša i Služba za stambeno-komunalne poslove, obnovu i razvoj, geodetske, imovinsko-pravne poslove i katastar nekretnina koja vodi postupak tvrde da je sve bilo prema Zakonu. Nisu objasnili propuste na koje ukazuje FGU, a Pravobraniteljstvo nije htjelo govoriti o ovoj temi.
Načelnik smatra da Općina može imati samo koristi od izgradnje vjetroparka: “Puno bi značilo za radna mjesta, za samoulaganje u našu Općinu, a na kraju, znači, Općina bi imala određene benefite i iz koncesijskog ugovora i iz ugovora o suradnji koje potpisuje s firmama koje to grade”.
Dio prihoda općini
Za sada koristi nema jer se ne zna kad će početi izgradnja pa se ne zna ni kada bi Općina mogla početi ubirati 0,5% prihoda od mjesečne prodaje struje, kako je dogovoreno Ugovorom o poslovnoj suradnji iz 2018. godine.
Prema Koncesijskom ugovoru koji su potpisali s Vladom HBŽ, investitori su prvobitno bili dužni s građanima dogovoriti prodaju ili zakup zemlje, ali oni kažu da do vlasnika nisu mogli doći.
„To je nemoguća misija jer BiH, a posebno Kanton 10, nema gruntovnicu. Nisu imovinskopravni odnosi rješavani stotinama godina”, kaže investitor Radoja.
Potom su se trebali obratiti Kantonalnom ministarstvu gospodarstva za provođenje eksproprijacije, ali su i to zaobišli. Umjesto toga obratili su se Općini koja je nepropisno provela postupak.
U lipnju 2019. uslijedilo je Rješenje o eksproprijaciji više od 232 duluma u kojem su navedena 72 posjednika od kojih se oduzima zemlja iako se, ustvari, radi o značajno većem broju nasljednika.
„Problem s imovinom u Glamoču je i taj što se u ratu i nakon njega većina stanovništva raselila i od 90-ih godina nisu rađene ostavinske rasprave, tako da smo bili svjesni da se na spisku nalazi vjerojatno dosta ljudi koji su umrli“, naveli su u odgovoru CIN-u iz Općine.
Općina zbog toga nije ispoštovala zakonsku obvezu da dogovara eksproprijaciju isključivo s vlasnicima, već je posao završavala i s posjednicima.
Goran Brkić, tajnik uprave FGU-a, kaže da je utvrđivanje stvarnog vlasnika kompleksan proces, ali se bez njega eksproprijacija ne može provesti.
“Organ koji u postupku eksproprijacije utvrdi posjednika nije dovršio postupak i takvo rješenje ne može proći kontrolu zakonitosti.“
Na sve uočene probleme načelnik Radivojša i investitori odgovaraju da nezadovoljni građani žele iskoristiti priliku i dobiti više novca.
Zakonom je propisano da se najprije s vlasnicima zemljišta postiže suglasnost o eksproprijaciji, a tek nakon toga slijedi dogovor o naknadi. Međutim, nekim građanima Općina je odmah navodila iznos od 30 feninga po kvadratu zemlje. Koji sudski vještak te kada i na koji način je procijenio vrijednost zemljišta na Hrbinama, u službenim dokumentima nije navedeno. Iz općinske službe nisu odgovorili na ova pitanja, a investitori daju oprečne informacije o vještaku koji je procijenio vrijednost zemljišta.
„Ta zemlja ne vrijedi 10 feninga. Mi smo platili koliko je u polju (Glamočkom, op.a.). Morate nas razumjeti, mi smo investitori. Ja sam dao 100.000 i možda će me koštati još 300.000 i ne bježim od toga”, kaže investitor Bibić.
Radoja i Bibić kažu da se ne razumiju puno u zakonsku proceduru eksproprijacije, ali da je Općina odlučila da je izgradnja vjetroparka “Škadimovac” od javnog interesa i da se to ne može osporiti.
FGU je 2023. godine kao odgovor na žalbu u pet predmeta naložio Opštini da ispravi nedostatke i donese nova rješenja u roku od 15 dana, ali se to nije dogodilo.
Iz općinske službe nisu odgovorili što su uradili u vezi s ovim pitanjem, a građani po čijim žalbama je odlučivano kažu da sada pregovaraju s Bibićem. Ponuđen im je zakup zemljišta u trajanju od 30 godina po cijeni od 1 KM po metru kvadratnom.
Isplata imenjakinji bez provjere
Stana Meseldžija iz Prijedora je 2022. godine pismeno odgovorila Općini da pristaje na eksproprijaciju tri parcele od ukupno 2.575 kvadrata koje se u katastru vode kao njeno suvlasništvo nakon smrti muža Steve. Već naredne godine Općina je donijela rješenje o eksproprijaciji nakon čega joj je, kaže, na račun uplaćeno 400 KM. Međutim, ona nije bila prava vlasnica zemljišta, već osoba istog imena i prezimena.
Kada ju je novinarka CIN-a pitala za druge suvlasnice zemljišta, kćerke Dostu Subošić i Miru Pavličić, rekla je da dugo nije u kontaktu s njima. Novinarka je uspjela stupiti u kontakt s Dostom Subošić koja živi u Novom Sadu u Srbiji, na adresi koja je u katastru navedena kao njezino boravište.
Kćerke Steve i Stane Meseldžije u katastru dijele suvlasništvo s majkom, ali Subošić kaže da je ona preminula još 2012. godine i da Stanu iz Prijedora poznaje samo preko društvenih mreža.
„Bilo mi je jako teško što mi neko krade identitet pokojne majke koja je umrla prije 13 godina. To me više zaboljelo, nego što su nam uzeli zemlju”, kaže Dosta Subošić koja je od CIN-a saznala za ovaj slučaj.
Na ponovni poziv Stana Meseldžija je tvrdila da je došlo do zabune jer i ona u blizini ima zemlju koje se odrekla u bratovljevu korist, da se s Dostom i Mirom nije dugo čula, a potom da ih uopće ne poznaje, da nije pročitala dokumente koje je potpisivala te da je tek kasnije posumnjala da se možda radi o drugoj ženi.
„Kad su mi platili, Bože, rekoh, što bi. Mislim se, nek se gradi, pa što!“
Subošić kaže da joj je Meseldžija poslala novac od naknade, a Općinu smatra odgovornom za ovaj propust. No, iz Službe kažu da su ljude identificirali na osnovu osobnih dokumenata te odgovornost prebacuju na osobu koja se lažno predstavila. Međutim, nisu obrazložili jesu li i kako provjerili osobne dokumente Stane Meseldžije.
Subošić kaže da je dobila iz Općine obavještenje o eksproprijaciji i poziv na dogovor, ali da zbog bolesti nije mogla ići. Tako je, prisjeća se ona, u kolovozu 2022. po suprugu poslala izjavu da Općina može postupati s njenim zemljištem onako kako odluči većina mještana. “I oni su rekli kao OK, u redu je, ne mora dolaziti kada je takva situacija, nego oni će me pozvati kad bude to aktualno. Međutim, poslije toga ja ništa nisam dobila.”
Umjesto toga, tri mjeseca kasnije su joj dodijelili privremenog zastupnika, odvjetnika iz Banje Luke Ljubišu Dragičevića.
“To je već aktivno uključenje u postupak iskazivanja vlasničke legitimacije i teško je opravdati postavljanje privremenog zastupnika takvoj osobi. Čovjek se već iskazao, dostavio kontakt-podatke. On ima pravo da sudjeluje u svakoj fazi postupka”, kaže tajnik Uprave FUG-a Goran Brkić.
Za najmanje 15 građana određeni su privremeni zastupnici
Privremeni zastupnici su, obično, lokalni odvjetnici i oni trebaju u postupku eksproprijacije zastupati vlasnike zemlje čije je boravište nepoznato i bore se za njihove interese. U ovom slučaju angažirala ih je Općina, a plaća ih investitor “RWP Vitorog”.
Prema podacima CIN-a, za najmanje 15 građana određeni su privremeni zastupnici. Među njima je bilo i preminulih, njihovih nasljednika koji su se usprotivili eksproprijaciji, kao i onih koji su na nju pristali i naknada im je isplaćena.
Oni nisu znali da im je dodijeljen privremeni zastupnik, a u Općini nisu objasnili po kom su osnovu to uradili jer su imali njihove adrese, a s nekima su ostvarili kontakt.
Novac za naknadu izuzetog zemljišta građanima koje zastupaju privremeni zastupnici bi trebao biti deponiran na općinski račun i čuvan dok se ne pojavi vlasnik ekspropriranog zemljišta. Općinari, međutim, ne žele reći koliko je i kome do sada isplaćeno, pa čak ni koje zastupnike su angažirali za ovaj posao.
No, novinari CIN-a otkrivaju da su, između ostalih, u pitanju banjolučki odvjetnik Ljubiša Dragičević i stručni suradnik Zoran Divjak.
Dragičević je istovremeno i zastupnik firme “RWP Vitorog”, dok Divjak radi u odvjetničkom uredu Milete Boškovića. Dragičević i Bošković su zastupali investitora Bibića u tri parnična predmeta pred Okružnim sudom u Banjoj Luci. Uz to, Dragičevićevo ime se pojavljuje i u dokumentima iz registra ove privatne firme još iz 2017. godine.
„Ne možete da zastupate i privredno društvo koje je i korisnik eksproprijacije, koje traži da oduzmete nešto u njegovu korist i da zastupate lice od koga se oduzima. To je sukob interesa, to je nezakonito”, objašnjava odvjentik Din Tešić ulogu zastupnika.
Općinska služba, Dragičević, Bošković i Divjak nisu htjeli razgovarati s novinarima o detaljima angažmana pa se ne zna jesu li učinili sve što mogu za interes svojih klijenata.
Bibić i Radoja tvrde da više nemaju novca jer je projekt poskupio i da čekaju stranog investitora kojem bi prodali 90 posto udjela.
Iz Ministarstva gospodarstva HBŽ nisu željeli komentirati pod kojim uvjetima su višemilijunske koncesije dodjeljivali firmama koje nemaju financijsku snagu da do kraja isprate realizaciju projekta.
Aleksa Vučen iz Transparency International BiH smatra da državni organi pri dodjeli koncesija zanemaruju zaštitu javnog interesa iako bi im to trebao biti glavni cilj.
“Umjesto da služi građanima, vlast se ugovorom obvezuje da će pomoći investitorima koji ulaze u neku vrstu pregovaračkog, da kažem, pravnog sukoba s građanima”, kaže Vučen, objašnjavajući da bi nedovoljna financijska moć morala biti eliminacijski faktor za dodjelu koncesije.
On smatra da su ovi ugovori pisani s jasnom i nedvosmislenom namjerom Kantona da ide u korist privatnog investitora koji ne želi implementirati tu koncesiju, nego da je svojevremeno preproda.
Neuspjela eksproprijacija za VE “Dževa” i “Slovinj”
Vlada HBŽ je 2013. godine dala firmi “Vjetroelektrane” koncesiju na 30 godina za izgradnju vjetroparkova “Dževa” i “Slovinj” nedaleko do „Škadimovca”. Projekt je u tom trenutku vrijedio 320 milijuna KM da bi kasnije, prema riječima investitora, poskupio na 500 milijuna KM.
Ovu firmu su 2009. godine osnovali Općina Glamoč u vrijeme bivšeg načelnika Radovana Markovića i firma hrvatskog biznismena Franje Pašalića “Nova energija” isključivo zbog koncesije. Nakon dobivanja suglasnosti za prenamjenu zemljišta, okolinske dozvole i urbanističke suglasnosti te niza drugih dozvola i rješenja, Općina je prodala firmi svoj udio od 16% za 1.600 KM. Potom su 2021. godine potpisali Ugovor o poslovnoj suradnji poput onog s “RWP Vitorog” u kojem je dogovorena eksproprijacija 327 duluma zemljišta za naknadu od 50 feninga po kvadratu.
Za razliku od postupanja u slučaju “Škadimovca”, ovdje se Općina 2023. godine obratila Općinskom javnom pravobraniteljstvu za pokretanje eksproprijacije koje je odbilo dati suglasnost jer se oduzeto zemljište planiralo ustupiti firmi za stjecanje profita, što je suprotno Zakonu. Utvrdili su i da je Ugovor o suradnji u suprotnosti s koncesijskim jer je izostavio firmu ”Vjetroelektrane” koja je nositelj koncesije.
Scena.ba
